Idi na sadržaj

Artiljerija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Artiljerija je naziv za rod[1] kopnene vojske kome je svrha obavljanje borbenih zadataka uz pomoć artiljerijskih oruđa. Često se naziva Kraljicom bitke.

Iako se pojava artiljerije obično vezuje uz razvitak vatrenog oružja, ona je postojala i u ranijem periodu u obliku različitih naprava za ispaljivanje velikih projektila na daljinu, najčešće u svrhu rušenja neprijateljskih utvrda u tvrđavskom ratovanju. Zbog slabe mobilnosti, preciznosti i brzine ispaljivanja ispočetka je gotovo isključivo korištena kao opsadna artiljerija.

S vremenom je razvitak metalurgije, odnosno nešto lakših i mobilnijih tipova artiljerijskog oruđa doveo do stvaranja poljske artiljerije, koja se s vremenom počela odvajati od pješadije naoružane streljačkim naoružanjem, te počela igrati sve važniju ulogu u bitkama na otvorenom polju. Artiljerija je do 20. vijeka stekla takav domet i razornu moć, da joj se pripisuje većina ljudskih gubitaka u Prvom svjetskom ratu.

Artiljerija se, s obzirom na težinu oruđa, dijeli na i laku i tešku artiljeriju, a po namjeni, uz poljsku artiljeriju postoje još i:

Brodska artiljerija je naziv za artiljerijska oružja koja sačinjavaju naoružanje pojedinog ratnog broda.

Artiljerijske jedinice koje se sastoje samohodnih artiljerijskih oruđa se nazivaju samohodna artiljerija.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Army Branches | Military Science | The University of Southern Mississippi". www.usm.edu. Pristupljeno 5. 3. 2026.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]