Idi na sadržaj

Državni udar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Državni udar je naziv za protivustavnu i protivzakonitu smjenu nosilaca vlasti u nekoj državi, koja se od revolucije razlikuje po tome što je vrše dijelovi izvršne vlasti ili državne uprave - najčešće vojska - a ne obični građani.[1]

Odabrani vojni udari[1]:

GodinaZemljaVođa pučaSrušena vlastUspjeh
509 p.n.e.Stari RimLucije Juni BrutLucije Tarkvinijne
1799.FrancuskaNapoleon BonaparteDirektoratda
1923.Vajmarska republikageneral Walther von LüttwitzGustav Bauerne
1923.ŠpanijaMiguel Primo de RiveraAlfons XIIIda
1930.ArgentinaJosé F.UriburuHipólito Yrigoyenda
1930.BrazilGetúlio Vargas-da
1944.Treći rajhClaus von StauffenbergAdolf Hitlerne
1958.Alžirgeneral Jacques Massu-da
1953.Irangeneral Riza Šah PahleviMuhamed Mosadekda
1964.BrazilJoão GoulartoGetulio Vargasda
1960.Turskageneral Cemal GürselAdnan Menderesda
1971.Turskageneral Memduh TağmaçCevdet Sunayda
1980.Turskageneral Kenan Evren-da
1997.Turskaadmiral Salim DervişoğluNecmettin Erbakanda

Marksistička teorija tvrdi da se puč od revolucije razlikuje i po tome što za cilj nema radikalnu izmjenu političkog uređenja, nego isključivo preraspodjelu vlasti unutar već postojećeg političkog sistema. S druge strane, praksa, pogotovo u 20. vijeku, pokazuje kako su pučevi često bili institucionalna uvertira u procese koji se po svojim efektima mogu uspoređivati s revolucijama.

Naziv državni udar dolazi iz francuskog jezika odnosno izraza coup d'etat.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Hrvoje Harberić,"Vojni udari" Arhivirano 6. 4. 2016. na Wayback Machinespectatormundi.org, pristupljeno:25.10.2014 (bs)


Nedovršeni članak Državni udar koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.