Vatreno oružje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vatreno oružje je naziv pod kojim se podrazumijeva svaki uređaj koji ispaljuje jedan ili više projektila pri velikim brzinama koristeći plinove koji se razvijaju izgaranjem eksploziva odnosno punjenja, u cijevi.US_Navy_100714-N-4965F-174_Chief_Mass_Communication_Specialist_Paula_Ludwick,_assigned_to_Fleet_Combat_Camera_Group_Pacific,_shoots_at_a_target_during_a_Navy_Rifle_Qualification_Course

Prvo vatreno oružje nastalo je u Kini iz 10. vijeku, kada su bambusove cijevi koje su sadržavale barut i zrno postavljene na koplja kako bi prijenosnim vatrenim kopljem[1] mogla upravljati jedna osoba. Ovo je kasnije efikasno korišteno kao udarno oružje u opsadi Deana 1132. godine. U 13. vijeku cijevi od bambusa su zamijenjene metalnim cijevima i pretvorene u ručni top s metalnom cijevi.[2] Tehnologija se postepeno širila širom Euroazije tokom 14. vijeka. Starije vatreno oružje obično je koristilo crni barut, dok moderno vatreno oružje koristi bezdimni barut ili druga pogonska goriva. Većina modernog vatrenog oružja (sa značajnim izuzetkom sačmarica sa glatkim cijevima) ima narezane cijevi s unutrašnje strame za okretanje zrna radi poboljšane stabilnosti leta.

Danas se obično dijeli na artiljerijsko i streljačko oružje.

Pronalazak vatrenog oružja u XIII vijeku te njegov kasniji razvoj uveo je revoluciju u ratovanje, učinivši ga najvažnijim i jedinim relevantnim oružjem u svačijem arsenalu.

Moderno vatreno oružje može se opisati njihovim kalibrom (tj. prečnikom otvora). Za pištolje i puške to je dato u milimetrima ili inčima (npr. 7,62 mm ili 0,308 in.), ili u slučaju sačmarica prema kalibru (npr. 12 ga. i 20 ga.). Oni su također opisani prema vrsti djelovanja koji se koristi (npr. punjač, zatvarač, poluga, vijak, pumpa, revolver, poluautomatski, automatski, itd.), zajedno s uobičajenim načinom kretanja (tj. ručna ili mehanička montaža ). Daljnja klasifikacija može upućivati na vrstu cijevi koja se koristi (tj. narezana) i na dužinu cijevi (npr. 24 inča), na mehanizam za pucanje (npr. šibica, brava na točak, kremen ili udarna igla), na primarnu namjeravanu upotrebu dizajna ( npr. lovačka puška), ili na opšte prihvaćeni naziv za određenu varijaciju (npr. Gatling).

Strijelci ciljaju vatreno oružje na svoje mete koordinacijom ruku i očiju, koristeći obične ili optičke nišane. Precizan domet pištolja općenito ne prelazi 100 metara, dok je većina pušaka precizna do 500 metara pomoću običnih nišana, ili do većeg dometa ako se koriste optički nišani. (Meci iz vatrenog oružja mogu biti opasni ili smrtonosni daleko izvan svog preciznog dometa; minimalna udaljenost za sigurnost je mnogo veća od specificiranog dometa za preciznost). Namjenske snajperske puške i protumaterijalne puške precizne su do dometa većih od 2.000 metara.

Vrste vatrenog oružja[uredi | uredi izvor]

Vatreno oružje je dalekometno oružje s cijevima koje nanosi štetu ciljevima lansiranjem jednog ili više projektila pokretanih brzo širećim plinom pod visokim pritiskom koji nastaje sagorijevanjem (deflagracijom) hemijskog pogonskog goriva, isprva crnog baruta, sada bezdimnog praha.[3][4][5]

U vojsci, vatreno oružje je kategorisano na teško i lako oružje u pogledu njegove prenosivosti od strane pešadije. Lako vatreno oružje je ono koje može lako nositi pojedinac, iako im je i dalje potrebno više od jedne osobe (sa posadom) kako bi se postigao optimalni operativni kapacitet. Teško vatreno oružje je ono koje je preveliko i teško da bi se prenosilo pješke, ili je previše nestabilno zbog trzanja, te stoga zahtijeva podršku platforme za oružje (npr. fiksni nosač, kočija na kotačima, vozilo, avion ili čamac za vodu) da bi bilo taktički mobilno ili korisno.

Podskup lakog vatrenog oružja koje koristi samo kinetičke projektile i dovoljno je kompaktno da njime upravlja u punom kapacitetu jedan pešinac (pojedinac) takođe se naziva malokalibarsko oružje. Takvo vatreno oružje uključuje pištolje kao što su revolveri, pištolji i derringeri, te dugačko oružje kao što su puške (uključujući mnoge podtipove kao što su snajperske puške/označene gađačke puške, borbene puške, jurišne puške i karabini), sačmarice/automatske puške oružje za ličnu odbranu i odredsko automatsko oružje/lake mitraljeze.[6]

Među svjetskim proizvođačima oružja, vodeći proizvođači vatrenog oružja su Browning, Remington, Colt, Ruger, Smith & Wesson, Savage, Mossberg (SAD), Heckler & Koch, SIG Sauer, Walther (Njemačka), ČZUB (Češka), Glock, Steyr-Mannlicher (Austrija), FN Herstal (Belgija), Beretta (Italija), Norinco (Kina), Tula Arms i Kalashnikov (Rusija), dok su bivši vrhunski proizvođači bili Mauser, Springfield Armory i Rock Island Armory pod Armscorom (Filipini) .

Od 2018. godine Small Arms Survey je izvijestio da je širom svijeta distribuirano preko milijardu komada vatrenog oružja, od čega je 857 miliona (oko 85 posto) bilo u civilnim rukama.[7][8] Samo američki civili čine 393 miliona (oko 46 posto) ukupnog svjetskog vatrenog oružja koje drže civili.[8] To iznosi "120,5 komada vatrenog oružja na svakih 100 stanovnika".[8] Oružane snage svijeta kontrolišu oko 133 miliona (oko 13 posto) ukupnog svjetskog malokalibarskog oružja, od čega preko 43 posto otpada na dvije zemlje: Ruska Federacija (30,3 miliona) i Kina (27,5 miliona).[7] Agencije za provođenje zakona kontrolišu oko 23 miliona (oko 2 posto) ukupnog svjetskog malokalibarskog oružja.[7]

Konfiguracija[uredi | uredi izvor]

Pištolji[uredi | uredi izvor]

Pištolji su oružje koje se može koristiti jednom rukom i najmanje je od svih vatrenih oružja. Međutim, zakonska definicija "pištolja" razlikuje se od zemlje do zemlje. Na primjer, u južnoafričkom zakonu, "pištolj" znači pištolj ili revolver koji se može držati i puštati jednom rukom.[9] U Australiji, zakon o oružju smatra pištolj vatrenim oružjem koje se može nositi ili sakriti oko osobe; ili koji se mogu podići i ispaliti jednom rukom; ili ne više od 65 cm.[10] U Sjedinjenim Državama, ATF smatra pištolj vatrenim oružjem koje ima kratak kundak i dizajnirano je da se drži i puca jednom rukom.[11][12]

Opasnosti po zdravlje[uredi | uredi izvor]

Napadi oružjem su globalno rezultirali sa 173.000 smrtnih slučajeva u 2015. godini, u odnosu na 128.000 u 1990. godini.[13][14] Pored toga, u 2015. godini bilo je 32.000 nenamjernih smrti uzrokovanih vatrenim oružjem.[13] U 2017. godini bilo je 15.613 smrtnih slučajeva povezanih s vatrenim oružjem u Sjedinjenim Državama.[7] Pored toga, bilo je 61.599 incidenata koji su uključivali upotrebu vatrenog oružja u SAD-u 2017. godine.[7] Preko 50% samoubistava u Sjedinjenim Državama su samoubistva vatrenim oružjem.[15] Više od 60% smrtnih slučajeva od oružja u Sjedinjenim Državama su samoubistva.[16] Vatreno oružje je drugi vodeći mehanizam smrtonosnih povrijeda, nakon nesreća uzrokovanih upotrebom motornih vozila.[17][18] Kako bi se spriječile neželjene ozljede, obuka o sigurnosti oružja uključuje edukaciju o pravilnom skladištenju i rukovanju vatrenim oružjem.[19][20]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Encyclopaedia of the history of science, technology, and medicine in non-western cultures. Helaine Selin. Dordrecht: Kluwer Academic. 1997. ISBN 0-7923-4066-3. OCLC 35627522.CS1 održavanje: others (link)
  2. ^ Andrade, Tonio (2016). The gunpowder age : China, military innovation, and the rise of the West in world history. Princeton. ISBN 978-1-4008-7444-6. OCLC 936860519.
  3. ^ Cole, Suzanne N. (19. 11. 2016). "Association of Firearm Instructors – Glossary of Firearm Terms. Association of Firearm Instructors". Pristupljeno Archived from the original on 13. 6. 2021. Retrieved 29. 4. 2017. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  4. ^ "Definicija Firearm u riječniku Merriam Webster".
  5. ^ Firearm". American Heritage Dictionary of the English Language (4 ed.). Houghton Mifflin Company. 2000."Firearm". Collins English Dictionary – Complete and Unabridged. HarperCollins Publishers. 2003.
  6. ^ Weller, Jac; Guilmartin, John; Ezell, Edward (November 7, 2017). "Small arm". Britannica. Encyclopædia Britannica, inc. Archived from the original on May 12, 2021. Retrieved February 23, 2019
  7. ^ a b c d e Small Arms Survey reveals: More than one billion firearms in the world". Small Arms Survey. 2018. Archived from the original on June 19, 2018. Retrieved 15 January 2019 Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv ":0" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  8. ^ a b c Aaron Karp (June 2018). Estimating Global Civilian-Held Firearms Numbers (PDF) (Report). Small Arms Survey. Archived from the original (PDF) on June 20, 2018.
  9. ^ "Wayback Machine" (PDF). web.archive.org. 12. 6. 2020. Arhivirano s originala 12. 6. 2020. Pristupljeno 1. 12. 2022. Referenca upotrebljava generalan naslov (pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  10. ^ "FIREARMS ACT 1996 - SECT 3 Definitions". web.archive.org. 12. 6. 2020. Arhivirano s originala 12. 6. 2020. Pristupljeno 1. 12. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  11. ^ "U.S.C. Title 18 - CRIMES AND CRIMINAL PROCEDURE". www.govinfo.gov. Pristupljeno 1. 12. 2022.
  12. ^ "Firearms - Guides - Importation & Verification of Firearms - Gun Control Act Definition - Pistol | Bureau of Alcohol, Tobacco, Firearms and Explosives". www.atf.gov. Pristupljeno 1. 12. 2022.
  13. ^ a b Wang, Haidong; Naghavi, MohsenA (октобар 2016). "Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015". The Lancet. 388 (10053): 1459–1544. doi:10.1016/S0140-6736(16)31012-1. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  14. ^ GBD 2013 Mortality and Causes of Death, Collaborators (17. 12. 2014). "Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990-2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013". Lancet. doi:10.1016/S0140-6736(14)61682-2. PMID 25530442.
  15. ^ Lang, Matthew (2013). "Firearm background checks and suicide" (PDF). The Economic Journal. 123: 1085–1099. doi:10.1111/ecoj.12007. Arhivirano s originala (PDF), 16. 6. 2018. Pristupljeno 17. 11. 2018.
  16. ^ Sanger-Katz, Margot (8. 10. 2015). "Gun Deaths Are Mostly Suicides". The New York Times. Pristupljeno 28. 6. 2018. More than 60 percent of people in this country who die from guns die by suicide. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  17. ^ Anderson, RN; Miniño, AM; Fingerhut, LA; Warner, M; Heinen, MA (2. 6. 2004). "Deaths: injuries, 2001". National Vital Statistics System. National Center for Health Statistics. 52 (21): 1–86. PMID 15222463.
  18. ^ Miniño, AM; Anderson, RN; Fingerhut, LA; Boudreault, MA; Warner, M (31. 1. 2006). "Deaths: injuries, 2002". National Vital Statistics System. National Center for Health Statistics. 54 (10): 1–124. PMID 16485447.
  19. ^ United States Government Accountability Office (септембар 2017). "Personal Firearms Programs that Promote Safe Storage and Research on Their Effectiveness" (PDF). journal zahtijeva |journal= (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  20. ^ Aero Precision. "Gun Safety and Instruction Manual" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 1. 4. 2018. Pristupljeno 17. 11. 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)


Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Vatreno_oružje&oldid=3474096"