Bisera Alikadić
Bisera Alikadić | |
|---|---|
| Rođenje | 8. februar 1939. |
| Smrt | 6. oktobar 2026 (87 godina) |
| Zanimanje | pjesnikinja |
Značajna djela | "Larva", "Krug", "Pjesme", "Dok jesam Ciganka", "Kraljica iz dvorišta" |
Bisera Alikadić ( 8. februar 1939 – 6. oktobar 2026) bila je bosanskohercegovačka spisateljica.[1]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođena je 8. februara 1939. u Podhumu kod Livna. Završila je školu u Sarajevu, nakon čega je duže vrijeme radila u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci kao bibliotekar.
Njeni radovi su još od malena bili objavljivani u mnogim listovima za djecu. Prvu samostalnu knjigu objavila je 1972, a zove se "Noć i ćilibar". Nakon toga je objavila još dva romana za odrasle, poeziju u sedam knjiga, te dvije zbirke u dječijoj prozi. Zbirka pjesama "Grad hrabrost" nastala je u toku prve godine rata u Bosni i Hercegovini. Njena djela se ne smatraju isključivo štivom za djecu, već i za odrasle.[2][3]
U književnosti jugoistočne Evrope Bisera Alikadić se javlja tokom 1970-ih. Njen književni izraz zasniva se na konceptima moderne poezije i ne robuje klasičnoj bosanskohercegovačkoj književnoj tradiciji. Stih je uglavnom slobodan, a rima gotovo nezastupljena, tek u svrhu podešavanja cjelokupne melodije pjesme. Teme o kojima Bisera Alikadić najčešće piše su žena i samoća u velikom gradu. Njena poezija obiluje posebnim urbanim ugođajem, u kojima se skriva i određena kriza identiteta modernog društva kod nas s kraja 1970-ih.
Objavila je romane "Larva" i "Krug", te nekoliko zbirki poezije: "Pjesme" (1988), "Dok jesam Ciganka" (1991), "Kraljica iz dvorišta" (1983/1995), zbirke "Intoncija", "Noć i ćilibar", "Kapi i mahovina", "Drhtaj vučice" i druge. Njena djela prevođena su na niz svjetskih jezika" engleski, francuski, njemački, turski, poljski, makedonski, španski. Bisera Alikadić piše i radio drame.
Pet priča snimljeno je i emitovano na Federalnoj televiziji u okviru Dječijeg programa. Na radiju su joj izvedene tri radio-drame: "Ljubavna priča", "Gniježđenje" i "Malo zvono". Pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, francuski, makedonski, albanski, turski i italijanski.
Bila je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Preminula je u Sarajevu, 6. oktobra 2026.[4]
Bibliografija
[uredi | uredi izvor]Poezija
[uredi | uredi izvor]- "Intonacije" (sa Simhom Kabiljo i Tomislavom Šipovcem cjelina pod naslovom "Minijature"), Džepna knjiga, Sarajevo, 1959
- "Noć i ćilibar", Svjetlost, Sarajevo, 1972.
- "Kapi i Mahovina", Veselin Masleša, Sarajevo, 1975.
- "Drhtaj vučice", Svjetlost, Sarajevo, 1981.
- "Raspeće", Veselin Masleša, Sarajevo, 1986.
- "Pjesme" (izbor), Veselin Masleša, Sarajevo, 1988.
- "Dok jesam ciganka", Oslobođenje Public, Sarajevo, 1991.
- "Ne predajem se", Biblioteka Egzil-abc, Ljubljana, 1994.
- "Grad hrabrost", "City of courage", dvojezično, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1995.
- "Pjesme ljestvice", (pjesme za djecu), Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1996.
- "Knjiga vremena", Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1999.
- "Voz do neba", (pjesme za djecu), Bosanska riječ, Sarajevo, 2000.
- "Ludi kamen", Vrijeme, Zenica, 2002.
Proza
[uredi | uredi izvor]- "Larva", roman, Prva književna komuna, Mostar, 1974.
- "Krug", roman, Prva književna komuna, Mostar, 1983.
- "Kraljica iz dvorišta", priče za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1983, 1995.
- "Tačkasti padobran", priče za djecu, Oslobođenje Public, Sarajevo 1991.
- "Sarajevska ljubavna priča", novela, Biblioteka Egzil-abc, Ljubljana, 1996.
Nagrade
[uredi | uredi izvor]- Odlikovana "Ordenom rada sa srebrnim vijencem" 1983. godine
- Dobitnica "Zlatnog broša za umjetnost" 1999. časopisa ŽENA 21
- Nagrada "Skender Kulenović" za najbolja književna ostvarenja u 2003.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Bisera Alikadić". P.E.N. Pristupljeno 16. 1. 2023.
- ↑ "Bisera Alikadić biografija | Moja Lektira". www.mojalektira.com. Pristupljeno 2. 2. 2026.
- ↑ Alikadić, Bisera; Alikadić, Bisera (2003). Pjesme: Larva. Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Sarajevo: Preporod. ISBN 978-9958-820-16-8.
- ↑ "Preminula Bisera Alikadić, velika bosanskohercegovačka pjesnikinja". radiosarajevo.ba. 6. 10. 2026. Pristupljeno 6. 10. 2026.
