Bitka na Ebru

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bitka na Ebru
Drugi punski rat
Las Glorias Nacionales, 1852 "Combate naval entre romanos y cartagineses en las aguas del Ebro". (4013948726).jpg
Datum proljeće 217. godine p. n. e.
Lokacija ušće rijeke Ebro, (današnja Španija)
Ishod Pobjeda Rima
Sukobljene strane
Rimska Republika Antička Kartaga
Komandanti
Gnej Kornelije Scipion Kalvo Himilkon
Vojne jedinice
55 kvinkverema i trijera 40 kvinkverema
Žrtve
nepoznato 29 kvinkverema (4 potopljene i 25 zarobljenih)

Bitka na Ebru bila je pomorska bitka vođena blizu ušća rijeke Ebro u proljeće 217. godine p. n. e. između kartaganske flote pod zapovjedništvom Himilkona i rimske flote kojom je zapovjedao Gnej Kornelije Scipion Kalvo. Hazdrubal Barka, kartaginjanski zapovjednik u Iberiji, pokrenuo je zajedničku ekspediciju kako bi uništio rimsku bazu sjeverno od rijeke Ebro. Kartaginjanska pomorska sila totalno je poražena nakon iznenađujućeg napada rimskih brodova, izgubivši pri tome 29 brodova i kontrolu nad morem oko Iberije. Ugled Rimljana dodatno je pojačan u Iberiji nakon ove pobjede, što je uzrokovalo pobunu među nekim iberijskim plemenima koja su se nalazila pod kontrolom Kartage.

Bitka je jedna od bitaka drugog punskog rata.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Nakon pobjede nad Hanonom u bici kod Kise u zimu 218. godine p. n. e. Gnej Kornelije Scipion Kalvo je proveo vrijeme konsolidovanjem i učvršćivanjem svojih posjeda na području sjeverno od rijeke Ebro a povremeno je iz svoje baze koja se nalazila na Taraku upadao i na područje južno od rijeke Ebro a koje se nalazilo pod kontrolom Kartage. Iz Rima nije dobijao jača pojačanja kako bi iskoristio ove upade na neprijateljsku teritoriju. U međuvremenu je Hazdrubal Barka, kartaginjanski komandant u Iberiji, prikupio brojne iberijske namete kako bi mobilizovao dodatne vojnike i pojačao svoju vojsku. Kada se Hanibal 218. p. n. e. uputio iz Iberije kartaginjanske pomorske snage su brojale 32 kvinkvereme i 4 trijere. Tokom zime 218. p. n. e. Hazdrubal je ovoj floti dodao još 10 kvinkverema i obučio dodatne posade za upravljanje istim. U proljeće 217. Hazdrubal je uspostavio zajedničku ekspediciju prema rimskoj teritoriji sjeverno od Ebroa. Sam Hazdrubal je zapovijedao kopnenom vojskom, čiji je tačan broj nepoznat, dok je njegov zamjenik Himilko komandovao flotom.[1] Kopnene snage su se kretale duž obale dok su ih brodovi slijedili noću. Gnej Kornelije Scipion Kalvo, bojeći se da je kartaginjanska vojska višestruko brojnija od njegove, odlučio je da se s Kartagom suoči na moru kako bi povećao šansu za uspjeh. Raspolagao je sa samo 35 delinkventima[2] (25 brodova je poslano natrag u Italiju nakon kartaginjanskog upada krajem 218. što je prouzročilo velike žrtve među posadama, a neki su mornari morali ostati u garnizonima), dok je saveznički grčki grad Marseille osigurao dodatnih 20 brodova za njegovu flotu.[3]

Bitka[uredi | uredi izvor]

Nakon što je stigla do rijeke Ebro, kartaginjanska flota se usidrila u estuariju Ebra. Mornari i posada napustili su svoje brodove kako bi na obali potražili hranu jer kao pratnju nisu imali transportne brodove koji bi im osigurali logistiku. Kopneni dio vojske, pod komandom Hazdrubala Barke imala je izviđače koji su upućeni prema Rimljanima kako bi prikupili korisne informacije, dok Himilko nije imao nijednog broda za izviđanje. Par brodova Marseillea, primjetio je usidrenu kartaginjansku flotu o čemu je upozoren Gnej Kornelije Scipion Kalvo. Rimska flota je bila smještena na samo 15-tak kilometara sjeverno od položaja Himilkonove flote kada su upozorenja stigla do Gneja. Gnej je sa odabranom posadom isplovio sa namjerom da se suoči sa neprijateljskom flotom.

Izviđači Hazdrubalove vojske koji su bili na kopnu primjetili su ovaj potez rimske flote te su pokušali upozoriti kartaginsku flotu na nadolazeću opasnost. Međutim, većina posade bila je na kopnu te su užurbano morali da dođu na brodove i pripreme se za odbranu. Zbog loše koordinacije i nepovoljnog momenta, tj. iznenađenja kojeg su im priredili Rimljani, mnogi brodovi su isplovili bez dovoljnog broja posade. Dok je Himilkon isplovljavao s flotom, Hazdrubal je sastavio svoju vojsku na obali kako bi ohrabrio svoju flotu.

Rimljani ne samo da su imali prednost zbog potpunog iznenađenja kojeg su priredili i broja brodova s kojim su raspolagali (40 kartaginjanskih protiv 55 rimskih i savezničkih brodova), već je i njihova posada bila spremnija i borbeno učinkovitija jer je oko jedne četvrtine Himilkonove flote bila sastavljena od tek obučene posade.[4] Rimljani su formirali dvije linije sa 35 rimskih brodova ispred i 20 marsejskih brodova iza, s tim da su formacija i mornarička vještina marsejaca poništavali superiornu pokretljivost kartaginske flote.[5] Rimljani su se sukobili s kartaginskim brodovima dok su izlazili iz estuarija rijeke i potopili četiri broda a nakon toga i zarobili dva. Kartaganske posade su se nakon toga čina obeshrabrile i pokušale doći do obale kako bi se zaštitili na kopnu među Hazdrubalovom vojskom. Rimljani su to iskoristili i zarobili još 23 broda ostavljena u blizini obale.

Posljedice i značaj bitke[uredi | uredi izvor]

Poraz kartaginjana se pokazao kao presudan na duži period. Hazdrubal Barka se odmah nakon poraza odlučio vratio do Kartagine u Iberiji strahujući od pomorskih napada Rimljana na Kartaginu. Pošto je kartaginjanska flota bila uništena, Hazdrubal je bio prisiljen ili pozvati Kartaginu radi pojačanja ili izgraditi nove flotu. Učinkovitost iberijskih posada bila je slaba u bitci, a njihovo opuštanje izazvalo je pobunu u plemenu Turdetani[6] što je primoralo Kartaginu da Hazdrubal pošalje 4.000 vojnika pješadije i 500 konjanika. Hazdrubal je proveo čitavu 216. p. n. e. potčinjavajući pobunjenike.

Godine 217. p. n. e. glavna kartaška flota kod Cose u Italiji je zarobila opskrbnu flotu koja se uputila prema Iberiji. Publije Kornelije Scipio je u jesen te iste godine stigao je u Iberiju sa 8.000 vojnika sa uputama rimskog Senata kako bi spriječio bilo kakvu pomoć koju bi Hanibal, koji je bio u Italiju, mogao primiti iz Iberije. Ovo je bilo jedino pojačanje koje je Rimska Republika poslala u Iberiju prije 211. godine p. n. e. Braća Scipio izvršili su upad u Iberiju[7] gdje su se s Hazdrubalom sukobili u bitki kod Dertose 215. godine p. n. e.

Gnej Kornelije Scipion Kalvo se pobrinuo da rimske pomorske oskrbne rute ne budu ometane od Kartažana kako bi Rimljani mogli nastaviti sa napadima u Kartagini. Jedina velika pomorska ekspedicija protiv Rimljana pokrenuta iz Iberije bila je ona koju je pokrenuo Mago Barca u 204. p. n. e.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Peddie, John, Hannibal's War, p 179, ISBN 0-7509-3797-1
  2. ^ Lazenby, John Francis, Hannibal's War, p 126, ISBN 0-304-36642-0
  3. ^ Bath, Tony, Hannibal's Campaigns, p98 ISBN 978-0-85059-492-8
  4. ^ Goldsworthy, Adrian, The Fall of Carthage, p 249, ISBN 0-304-36642-0
  5. ^ Lazenby, John Francis, Hannibal's War, p 127, ISBN 0-8061-3004-0
  6. ^ Peddie, John, Hannibal's War, p. 182, ISBN 0-7509-3797-1
  7. ^ Livy, 22.20.4-10

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]