Bitka kod Lipara

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ostrvo Lipari

Bitka kod Lipara (Lipari, 260. p. n. e. ) bila je prva pomorska bitka između Kartage i Rimske Republike. Bitka je dio Prvog punskog rata. Kartaginjani su pobjedili više zahvaljujući zasjedi, nego stvarnoj bici.

Poslije pobjede u bici kod Agrigenta Rimljani su osvojili veliki dio Sicilije. Počinju graditi flotu da bi kontrolirali zapadni Mediteran. Dotad je Kartaga bila pomorska sila bez premca u zapadnom Mediteranu. Rimska Republika gradi 150 brodova za rekordna dva mjeseca. Patricije i konzul Gnej Kornelije Scipion Asiatik komanduje sa 17 brodova, koji otplovljavaju do Mesine, da bi pripremili dolazak flote i prelaz u Siciliju.

Zasjeda[uredi | uredi izvor]

Kad je Scipion došao do tjesnaca, dobija informaciju da garnizon na Liparskim ostrvima ima namjeru da pređe na stranu Rima. Scipion nije mogao odoliti takvom iskušenju da zauzme važan grad bez borbe. Scipion otplovljava prema Liparima. Dok su rimski novi brodovi ulazili u liparsku luku u zasjedi ih je čekao dio kartaginjanske flote pod komandom Hanibala Giskoa i Boda. Bod je sa 20 brodova blokirao Rimljane unutar luke. Scipion i rimska posada nisu pružili neki otpor. Neiskusna posada se uspaničila i pobjegala, a konzul Scipion Asiatik je uhvaćen.

Brzo poslije Scipion se sveti za poniženje i pobjeđuje u bici kod Mila.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]