Caprifoliaceae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Caprifoliaceae
(Porodica kozlokrvinâ)
Lonicera japonica
Sistematika
CarstvoBiljke
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedDipsacales
PorodicaCaprifoliaceae
Juss.
Rodovi
Vidi tekst

Caprifoliaceae su cvjetnice zvane kozlokrvine je porodica/kladus dikotiledona koja se sastoji od oko 860 vrsta[1] iz 42 roda, približno kosmopolitskog rasprostranjenja. Centri njihove adaptivne radijacije su u Sjevernoj Americi i istočnoj Aziji, dok ih nema u tropskoj i južnoj Africi.

Opis[uredi | uredi izvor]

Cvjetnice u ovom kladusu uglavnom su grmovi loze: rijetko ljekovito bilje. Uključuju neke ukrasne vrtne biljke koje se uzgajaju u umjerenim regijama. Listovi su većinom nasuprotni, bez stipula (dodaci na dnu lisnog lista ili pojedinih peteljčica), a mogu biti i zimzelene ili listopadne.

Cvjetovi su cjevasti, ljevkasti ili zvonasti, obično s pet vanjskih širih režnejva ili tačaka, a često su mirisni. Obično formiraju malu čašice s malim braktejama. Plod je u većini slučajeva bobica ili drupa. Rodovi Diervilla i Weigela imaju plod kapsulu, dok Heptacodium ima ahenije.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Pogledi na porodičnu klasifikaciju općeprihvaćenih Caprifoliaceae i ostalih biljaka u botaničkom redu Dipsacales značajno su revidirani posljednjih desetljeća. Većina botaničara sada prihvata uključivanje dva najpoznatija člana ove grupe, Sambucus i Viburnum, u porodicu Adoxaceae, koji su ranije klasificirani u kozlokrvine.

Nekoliko drugih porodica šire tretirane lao Caprifoliaceae s.l., neki autori izdvajaju, ali ne svi. U priloženom popisu odabranih rodova oni se tretiraju kao potporodice,[1] zajedno s procijenjenim brojem vrsta.

Cvjetni izdanci Lonicera caprifolium. 1 – Plod ; 2 – horizontalni plan cvijeta.

Diervilloideae

Caprifolioideae s.s.

Linnaeoideae

Morinoideae

Dipsacoideae

Valerianoideae

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Biljke ove porodice uglavnom su izdržljivi grmovi ili loze ukrasne vrijednosti, od kojih su mnoge popularni baštenski grmovi, prije svega vrste koje pripadaju rodovima Abelia, Lonicera i Weigela. Nekolicina ih su, međutim, postali invazivni korovi izvan njihovih matičnih područja (poput Lonicera japonica).

References[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Angiosperm Phylogeny Website".

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]