Idi na sadržaj

Šećerna bolest

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Dijabetes)
Šećerna bolest
Drugi naziviDiabetes mellitus
Plavi krug - simbol šećerne bolesti
SpecijalnostDiabetology Izmijeni na Wikipodacima
Frekvencija463 miliona (8,8%)[1]
Smrtnost4,2 miliona (2019)[1]

Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus; grč. διαβήτης) jeste grupa hroničnih, neizlječivih sistemskih poremećaj metabolizma[2], koji se karakterizira hiperglikemijom, tj. trajno povišenim nivoom glukoze u krvi tokom dužeg vremenskog perioda.[3][4] Simptomi često uključuju učestalo mokrenje, pojačanu žeđ i povećan apetit.[5] Ako se ne liječi, dijabetes dovodi do mnogih zdravstvenih komplikacija.[5] Akutne komplikacije mogu uključivati dijabetičku ketoacidozu, hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje ili smrt.[6][7] Ozbiljne dugoročne komplikacije uključuju kardiovaskularne bolesti, moždani udar, hroničnu bolest bubrega, čireve na stopalima, oštećenje nerava, oštećenje očiju i kognitivna oštećenja.[5][8]

Uglavnom je uslovljen nasljednim faktorima [9], a nastaje zbog toga što gušterača ne proizvodi dovoljno insulina, ili ćelije tijela ne reagiraju pravilno na proizvedeni inzulin.[10] Insulin je hormon koji je odgovoran za pomoć glukozi iz hrane da uđe u ćelije kako bi se koristila za energiju.[11] Postoje tri glavna tipa dijabetes melitusa:[5]

  • Dijabetes tipa 1 nastaje zbog neuspjeha gušterače da proizvede dovoljno insulina zbog gubitka beta stanica.[5] Ovaj oblik se ranije nazivao "insulin-ovisni dijabetes melitus" ili "juvenilni dijabetes".[5] Gubitak beta ćelija je uzrokovan autoimunim odgovorom.[12] Uzrok ovog autoimunog odgovora je nepoznat.[5] Iako se dijabetes tipa 1 obično javlja u djetinjstvu ili adolescenciji, može se razviti i kod odraslih.[13]
  • Dijabetes tipa 2 počinje inzulinskom rezistencijom, stanjem u kojem stanice ne reagiraju pravilno na inzulin.[5] Kako bolest napreduje, može se razviti i nedostatak inzulina.[14] Ovaj oblik se ranije nazivao "dijabetes melitus koji nije ovisan o inzulinu" ili "dijabetes sa početkom u odraslih".[5] Dijabetes tipa 2 je češći kod starijih osoba, ali značajno povećanje prevalencije gojaznosti među djecom dovelo je do više slučajeva dijabetesa tipa 2 kod mlađih osoba.[15] Najčešći uzrok je kombinacija prekomjerne tjelesne težine i nedovoljne vježbe.[5]
  • Gestacijski dijabetes je treći glavni oblik, a javlja se kada trudnice bez prethodne historije dijabetesa razviju visok nivo šećera u krvi.[5] Kod žena sa gestacijskim dijabetesom, šećer u krvi se obično vraća na normalu ubrzo nakon porođaja. Međutim, žene koje su imale gestacijski dijabetes tokom trudnoće imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.[16]

Dijabetes tipa 1 mora se liječiti injekcijama insulina.[5] Prevencija i liječenje dijabetesa tipa 2 uključuje održavanje zdrave prehrane, redovite fizičke vježbe, normalnu tjelesnu težinu i izbjegavanje upotrebe duhana.[5] Dijabetes tipa 2 može se liječiti oralnim antidijabetičkim lijekovima, sa ili bez insulina.[17] Kontrola krvnog pritiska i održavanje pravilne njege stopala i očiju važni su za osobe sa ovom bolešću.[5] Inzulin i neki oralni lijekovi mogu uzrokovati nizak šećer u krvi (hipoglikemiju).[18] Operacija mršavljenja kod osoba sa gojaznošću ponekad je efikasna mjera kod onih sa dijabetesom tipa 2.[19] Gestacijski dijabetes obično se povlači nakon rođenja djeteta.[20]

Dijabetes se danas ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, s učestalošću u stalnom porastu (naročito u razvijenim zemljama svijeta) [21]. To je posljedica modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost. Šećerna bolest se najčešće javlja u starijem životnom dobu kao posljedica općih degenerativnih i sklerotičnih promjena u organizmu (koja zahvataju i pankreas), a kod mladih osoba može nastati usljed genetičkih poremećaja ili oštećenja pankreasa kod određenih zaraznih oboljenja [22].

Od 2019. godine, procjenjuje se da je 463 miliona ljudi širom svijeta imalo dijabetes (8,8% odrasle populacije), a dijabetes tipa 2 čini oko 90% slučajeva.[1] Stope su slične kod žena i muškaraca.[23] Trendovi sugerišu da će stope nastaviti rasti.[10] Dijabetes barem udvostručuje rizik osobe od rane smrti.[5] U 2019. godini dijabetes je doveo do približno 4,2 miliona smrtnih slučajeva.[1] To je sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu.[24][25] Globalna ekonomska cijena zdravstvenih izdataka vezanih za dijabetes u 2017. procijenjena je na 727 milijardi američkih dolara.[1] U Sjedinjenim Državama, dijabetes je koštao skoro 327 milijardi američkih dolara u 2017. godini.[26] Prosječni medicinski troškovi među osobama s dijabetesom su oko 2,3 puta veći.[27]

Terminologija

[uredi | uredi izvor]
Thomas Willis

Riječ dijabetes prvi je upotrijebio Demetrije iz Apolonije oko 200. godine p. n. e.[28] Ona je izvedena od grčke riječi διαβαίνειν koja u prijevodu znači "teče kroz", što odgovara jednom od glavnih simptoma ove bolesti – neprestalno uzimanje tečnosti i prekomjerna proizvodnja urina (mokraće). Thomas Willis je 1675. na postojeći naziv dodao riječ mellitus, koja je izvedena iz latinskog i u prijevodu znači "sladak" (ovo je povezano sa slatkim ukusom urina oboljelih osoba). Matthew Dobson dokazao je 1776. da sladak ukus potječe od prisustva šećera u krvi i mokraći dijabetičara.[29]

Riječ dijabetes obično se odnosi na oboljenje diabetes mellitus, mada postoje i druga stanja koja u svom imenu sadrže ovu riječ. Među njima je najpoznatije oboljenje diabetes insipidus, za koji nije karakterističan sladak ukus urina, a koji najčešće nastaje usljed oštećenja bubrega ili hipofize.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d e "IDF DIABETES ATLAS Ninth Edition 2019" (PDF). www.diabetesatlas.org (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 5. 2020.
  2. ^ S.Stefanović i saradnici, Specijalna klinička fiziologija, 3. izdanje ("Medicinska knjiga" Beograd-Zagreb, 1980)
  3. ^ "About diabetes". World Health Organization. Arhivirano s originala, 31. 3. 2014. Pristupljeno 4. 4. 2014.
  4. ^ "Diabetes Mellitus (DM) - Hormonal and Metabolic Disorders". MSD Manual Consumer Version. Pristupljeno 1. 10. 2022.
  5. ^ a b c d e f g h i j k l m n o "Diabetes". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 10. 2022.
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom ADA2009
  7. ^ Krishnasamy S, Abell TL (juli 2018). "Diabetic Gastroparesis: Principles and Current Trends in Management". Diabetes Therapy. 9 (Suppl 1): 1–42. doi:10.1007/s13300-018-0454-9. PMC 6028327. PMID 29934758.
  8. ^ Saedi E, Gheini MR, Faiz F, Arami MA (septembar 2016). "Diabetes mellitus and cognitive impairments". World Journal of Diabetes. 7 (17): 412–422. doi:10.4239/wjd.v7.i17.412. PMC 5027005. PMID 27660698.
  9. ^ Arthur C. Guyton, John E. Hall: Medicinska fiziologija, IX izdanje ("Savremena administracija", Beograd, 1999)
  10. ^ Shoback DG, Gardner D, ured. (2011). "Chapter 17". Greenspan's basic & clinical endocrinology (9th izd.). New York: McGraw-Hill Medical. ISBN 978-0-07-162243-1.
  11. ^ "What is Diabetes? | NIDDK". National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 3. 2022.
  12. ^ Norman A, Henry H (2015). Hormones. Elsevier. str. 136–137. ISBN 9780123694447.
  13. ^ "Type 1 diabetes - Symptoms and causes". Mayo Clinic (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 3. 2022.
  14. ^ RSSDI textbook of diabetes mellitus (Revised 2nd izd.). Jaypee Brothers Medical Publishers. 2012. str. 235. ISBN 978-93-5025-489-9. Arhivirano s originala, 14. 10. 2015.
  15. ^ "Type 2 diabetes - Symptoms and causes". Mayo Clinic (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 3. 2022.
  16. ^ "Gestational diabetes - Symptoms and causes". Mayo Clinic (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 3. 2022.
  17. ^ "The top 10 causes of death Fact sheet N°310". World Health Organization. oktobar 2013. Arhivirano s originala, 30. 5. 2017.
  18. ^ Rippe RS, Irwin JM, ured. (2010). Manual of intensive care medicine (5th izd.). Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins. str. 549. ISBN 978-0-7817-9992-8.
  19. ^ Picot J, Jones J, Colquitt JL, Gospodarevskaya E, Loveman E, Baxter L, Clegg AJ (septembar 2009). "The clinical effectiveness and cost-effectiveness of bariatric (weight loss) surgery for obesity: a systematic review and economic evaluation". Health Technology Assessment. 13 (41): 1–190, 215–357, iii–iv. doi:10.3310/hta13410. hdl:10536/DRO/DU:30064294. PMID 19726018.
  20. ^ Cash J (2014). Family Practice Guidelines (3rd izd.). Springer. str. 396. ISBN 978-0-8261-6875-7. Arhivirano s originala, 31. 10. 2015.
  21. ^ Dijabetes kao kardiovaskularna bolest, pristup 15. 9. 2007.
  22. ^ Šećerna bolest – dijabetes Arhivirano 12. 9. 2007. na Wayback Machine, pristup 15. 9. 2007.
  23. ^ Vos T, Flaxman AD, Naghavi M, Lozano R, Michaud C, Ezzati M, et al. (decembar 2012). "Years lived with disability (YLDs) for 1160 sequelae of 289 diseases and injuries 1990-2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010". Lancet. 380 (9859): 2163–2196. doi:10.1016/S0140-6736(12)61729-2. PMC 6350784. PMID 23245607.
  24. ^ "What is Diabetes?". Centers for Disease Control and Prevention (jezik: engleski). 11. 3. 2020. Pristupljeno 18. 5. 2020.
  25. ^ "The top 10 causes of death". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 5. 2020.
  26. ^ American Diabetes Association (maj 2018). "Economic Costs of Diabetes in the U.S. in 2017". Diabetes Care. 41 (5): 917–928. doi:10.2337/dci18-0007. PMC 5911784. PMID 29567642.
  27. ^ "Deaths and Cost | Data & Statistics | Diabetes | CDC". cdc.gov (jezik: engleski). 20. 2. 2019. Pristupljeno 2. 7. 2019.
  28. ^ Prof dr Lazar Lepšanović, prof. dr Teodor Kovač: Istorijat šećerne bolesti, časopis "Me-Dij", broj 30, 2009, str. 28-30, ISSN 1451-446X
  29. ^ Dobson, M. (1776), "Nature of the urine in diabetes", Medical Observations and Inquiries 5: 298–310.


Nedovršeni članak Šećerna bolest koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.