Donja Saksonija
Donja Saksonija
Land Niedersachsen | |
---|---|
![]() | |
Koordinate: 52°45′22″N 9°23′35″E / 52.75611°N 9.39306°E | |
Država | ![]() |
Glavni grad | Hannover |
Vlada | |
• Tijelo | Landtag Bavarske |
• Premijer | Stephan Weil (SPD) |
Površina | |
• Ukupno | 47.614,07 km2 |
Stanovništvo (31. 12. 2021) | |
• Ukupno | 8.003.421 |
• Gustoća | 168,09 /km2 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
ISO 3166 kod | DE-NI |
Veb-sajt | www |
Donja Saksonija (njemački: Niedersachsen) je njemačka savezna pokrajina. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu države i zauzima površinu od 47.624 km2 s glavnim gradom Hannoverom. S populacijom od oko 8 miliona stanovnika, četvrta je najmnogoljudnija i površinski druga najveća pokrajina Njemačke.
Nešto manje od 20% teritorije Donje Saksonije je određeno za parkove prirode: Dümmer, Elbhöhen-Wendland, Brijest-Lappwald, Harz, Lüneburger Heide, Münden, Terra.vita, Solling-Vogler, Jezero Steinhude, Südheide, Weser Uplands, Wildeshausen Geest i Bourtanger Moor-Bargerveen.[1]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Prirodnu granicu na sjeveru Donje Saksonije čine obale Sjevernog mora i donji i srednji tok rijeke Elbe, iako dijelovi grada Hamburga, koji se na nalazi u ovoj pokrajini, leže južno od Elbe.
Na jugoistoku graniči sa Harzom, niskim gorjem koji čini dio njemačkog centralnog gorja. Sjeveroistočni i zapadni dio pokrajine, tj. oko tri četvrtine ukupne teritorije, leži na sjevernonjemačkoj nizini. Južni dio pokrajine je brdovit i čine ga: Weserbergland, Untereichsfeld, Leine, Elm i Brunswick. Na sjeveroistoku se nalazi Lüneburg Heath, kojim dominira siromašno pješćano zemljište dok u centralnoistočnom i jugoistočnom dijelu postoje produktivna zemljišta sa visokom prirodnom plodnošću zemljištu. U takvim uslovima, dobro je razvijena poljoprivreda.
Od većih rijeka tu su: Aller, Vezer, Ems i Elba.
Najviši vrh pokrajine je Wurmberg (971 m), u blizini Harza.
Klima
[uredi | uredi izvor]Donja Saksonija klimatski spada u umjereni pojas centralne Evrope i nalazi se u zoni tranzicije između okeanske klime koja vlada u Zapadnoj Evropi i kontinentalne klima kojom se odlikuje Istočna Evropa. Ova tranzicija je jasno uočljiva u pojedinim dijelovima pokrajine. Na sjeverozapadu, pod uticajem Sjevernog mora, temperatura tokom godine vrlo malo oscilira s većom količinom padavina. Prema jugu, klima sve više ima odlike kontinentalne klime, što je izraženo jasnijim varijacijama između temperature ljeti i zimi a također i promjenivim količinama padavina, u zavisnosti od godišnjeg doba. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 8 °C.
Administrativna podjela
[uredi | uredi izvor]
Pokrajina je podijeljena na 38 distrikta (Landkreise ili Kreise) koji su prikazani na slijedećoj slici.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]![]() | Ovaj odlomak ili njegov dio sadrži zastarjele podatke. |
Prema podacima s kraja 2013. godine, u pokrajini je živjelo ukupno 7.790.559 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi 160 stanovnika po km2 i niža je od njemačkog prosjeka. Kao i u ostalim njemačkim pokrajinama i ovdje živi veliki broj stranaca. Njihov broj je dat u slijedećoj tabeli s naznačenom državom iz koje vode porijeklo.
Br. | Nacionalnost | Broj (2013.) |
---|---|---|
1 | ![]() |
95.470 |
2 | ![]() |
56.054 |
3 | ![]() |
30.048 |
4 | ![]() |
23.272 |
5 | ![]() |
18.118 |
6 | ![]() |
17.460 |
7 | ![]() |
15.427 |
8 | ![]() |
12.237 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Parkovi prirode u Donjoj Saksoniji Arhivirano 15. 1. 2016. na Wayback Machine Pristupljeno 22.12.2015.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]