Encefalopatija
| Encefalopatija | |
|---|---|
 | |
| Manifestacije encefalopatije | |
| Specijalnost | Neurologija |
Encefalopatija (od grč. ἐνκέφαλος - encefalos = "mozak" + πάθος - patos = patnja) znači bilo koji poremećaj ili bolest mozga, posebno hronična degenerativna stanja.[1] U modernoj upotrebi, encefalopatija se ne odnosi na jednu bolest, već na sindrom ukupne moždane disfunkcije; ovaj sindrom ima mnogo mogućih organskih i neorganskih uzroka.
Znakovi i simptomi[uredi | uredi izvor]
Obilježje encefalopatije je izmijenjeno mentalno stanje ili delirij. Karakteristika promijenjenog mentalnog stanja je oštećenje kognicije, pažnje, orijentacija, ciklus spavanje-budnost i svijesti.[2] Promijenjeno stanje svijesti može varirati od neuspjeha selektivne pažnje do pospanosti.[3] Hipervigilancija može biti prisutna; sa ili bez: kognitivni deficiti, glavobolja, epilepsijski napadsi mioklonus (nehotično trzanje mišića ili grupe mišića) ili asteriksis ("treperenje" ruka kada je zglob ispružen).[3]
Ovisno o tipu i težini encefalopatije, uobičajeni neurološki simptomi su gubitak kognitivnih funkcija, suptilne promjene ličnosti i nemogućnost koncentracije. Ostali neurološki znaci mogu uključivati disarteiju, hipomiju, probleme s pokretima (mogu biti nespretni ili spori), ataksiju, tremor.[2] Ostali neurološki znakovi mogu uključivati nevoljne pokrete hvatanja i sisanja, nistagmus (brzo, nevoljno pomicanje oka), jaktaciju (nemir dok ste u krevetu) i respiratorne abnormalnosti kao što su Cheyne-Stokesovo disanje (ciklično povećanje i smanjenje plimnog volumena), apneustično disanje i posthiperkapniju apneje. Fokusni neurološki deficiti su rjeđi.[3]
Wernickeova encefalopatija se može pojaviti zajedno s Korsakoffovim alkoholnim sindromom, karakteriziranim amnestičko-konfabulatornim sindromom: retrogradna amnezija, anterogradna amnezija, konfabulacija s (izmišljenim sjećanjoma), slabo pamćenje i dezorijentacija..[4] Anti-NMDA encefalitisnio receptor je najčešći autoimunski encefalitis. Može uzrokovati paranoične i grandiozne deluzije, uznemirenost, halucinacije (vizualne i slušne), bizarno ponašanje, strah, kratkoročni gubitak pamćenja i konfuziju.[5] Neurokognitivni poremećaj povezan sa HIV-om, tj HIV encefalopatija može dovesti do demencije.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ The British Medical Association (BMA) (2002). Illustrated Medical Dictionary. A Dorling Kindersley Book. str. 199. ISBN 978-0-75-133383-1.
- ^ a b Manfred Oehmichen; Roland N. Auer; Hans Günter König (2006). Forensic Neuropathology and Associated Neurology. Springer Science & Business Media. str. 611. ISBN 978-3-540-28995-1.
- ^ a b c A.J. Larner (2016). A Dictionary of Neurological Signs. Springer. str. 112. ISBN 978-3-319-29821-4.
- ^ American Psychiatric Association (2006). American Psychiatric Association Practice Guidelines for the Treatment of Psychiatric Disorders: Compendium 2006. American Psychiatric Pub. str. 210. ISBN 978-0-89042-385-1.
- ^ Bost C, Pascual O, Honnorat J (2016). "Autoimmune encephalitis in psychiatric institutions: current perspectives". Neuropsychiatr Dis Treat. 12: 2775–2787. doi:10.2147/NDT.S82380. PMC 5089825. PMID 27822050.
- Adapted from: Office of Communications and Public Liaison (9. 11. 2010). "NINDS Encephalopathy Information Page". National Institute of Neurological Disorders and Stroke, National Institutes of Health. Arhivirano s originala, 23. 3. 2009. Pristupljeno 1. 9. 2005.
Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]
- The Diagnosis of Stupor and Coma by Plum and Posner, ISBN 0-19-513898-8, remains one of the best detailed observational references to the condition.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Šablon:CNS bolesti nervnog sistema Šablon:Otkazivanje organa