Idi na sadržaj

Geografski omotač

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Struktura Zemlje

Geografski omotač jest kompleksni omotač, najsloženiji dio Zemlje, formiran pod utjecajem kosmičkih i telurskih sila, sastavljen od Zemljine kore, hidrosfere, biosfere, pedosfere i nižih dijelova atmosfere.[1] Obično se uzima da mu je gornja granica na visini od 25 do 30 km (ozonosfera), dok se za donju granicu obično uzima Mohorovičićev diskontinuitet.

Granice[uredi | uredi izvor]

Geografski omotač posjeduje samo Zemlja od svih planeta u Sunčevom sistemu. On štiti živi svijet od unutrašnjih Zemljinih sila i vanjskih kosmičkih utjecaja. Geografski omotač najvažniji je dio Zemlje. Zaštićen je od pretjeranog utjecaja Sunčevog zračenja ozonom, po čemu je i sloj u atmosferi nazvan ozonosferom. Ovaj je sloj približno 25 km visoko iznad Zemlje. To je gornja granica geografskog omotača. Iznad nje nema dokaza za postojanje života.

Donja granica geografskog omotača smještena je u Zemlji, gdje se tvrdi sloj topi uslijed visokih temperatura iz kojih na površinu izlijeva lava ili magma. On je prosječno na dubini 45 km. Ispod ovog sloja nema života. Ako se saberu visina i dubina, onda se dobija podatak da živi svijet na Zemlji postoji u sloju debljine do 70 km. Ako bi se ovom visinom obavila cijela Zemlja, dobio bi se omotač u kojem se odvija život. Taj omotač proučava geografija.

Sastav[uredi | uredi izvor]

Geografski omotač čini više omotača, koji se međusobno razlikuju po građi, a nazivaju se geosfere. Na njih djeluju i kosmičke sile. Međusobno se prožimaju i uz pomoć njih i kroz njih razmjenjuju se materija i energija.

Tako se toplotom, koju Zemlja na površini prima od Sunca, zagrijavaju tlo i zrak. Usljed zagrijavanja nastaju kretanja, kao što su vjetar i morske struje, kojima se toplota, zrak i voda prenose na sve dijelove površine Zemlje. Ovakvih kretanja ima i unutar Zemlje, u kojoj se događa preraspodjela toplote kojom se stijene tope i na površinu se izlijevaju u obliku lave.

Geosfere se međusobno razlikuju po gradivnoj materiji. Tvrdi kameniti vanjski sloj Zemlje naziva se litosfera. Nju čine stijene, koje se razlikuju po obliku i načinu nastanka. Vodeni omotač naziva se hidrosfera, a čine ga sve slane i slatke vode na Zemlji. Sloj sačinjen od zraka naziva se atmosfera, a štiti Zemlju od utjecaja iz kosmosa i štetnog dijela Sunčevog zračenja. Osim tri glavna omotača, postoje i manji omotači, kao što su pedosfera, koju čine tlo, raspadnute stijene, kamenje, ili biosfera, koju čini sav biljni i životinjski svijet na Zemlji.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Географическая оболочка" ("Geografski omotač"), Velika ruska enciklopedija. (ru)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]