Hamza Hali Bošnjak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Hamza Orlović ("Hamza Bošnjak") iz Gornje Tuzle, je bio osnivač hamzevijske sekte islama, poznate kao Hamzevijski islam[potreban citat].

Biografija[uredi | uredi izvor]

Živio je u 16.vijeku. Turski pisci označavaju Hamzu Bošnjaka kao predstavnika odmetničke frakcije derviša, čiji se obredi temelje na sobetu, a posebno su bili protivni obredu svirke. Hamza se siromašno oblačio, poput običnog naroda i često je postio. Hemzevijama se prigovaralo da nisu obavljali vjerske obrede. Oni su vjerovali da na određenom stadiju u traženju sjedinjenja sa Allahom postaje suvišno održavanje obreda kako to čine „obični“ vjernici. Za hemzevije je karakteristično odbacivanje muzike , derviških plesova, derviške odjeće i Zikra. Borili su se protiv postojećeg društveno-političkog stanja, dok su ideal vidjeli u vraćanju prvobitnom islamu. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i hrišćanskih, odnosno bogumilskih, uticaja.[1]

Smrt[uredi | uredi izvor]

Sa javnim pristalicama Hamze Bošnjaka se surovo obračunavao tadašnji vezir Mehmed-paša Sokolović. Hamza je odveden u Carigrad, gdje je ispitivan i osuđen zbog svog učenja. Tadašnji šehjh-ul-islam Ebu Suud ga optužuje kao heretika i krivovjerca. U smrtnoj presudi Hamzi Bošnjaku se kaže sljedeće: „Budući da je utvrđeno da je on iznosio neke nazore, kojima se vrijeđa čast našeg pejgambera i da je utvrđeno njegovo potpuno nijekanje proživljavanja i sudnjeg dana, a to sve s pravednim svjedocima detaljno protiv njega dokazano, osudih da je dopušteno pogubiti ovog otpadnika, nakon što je razmotreno njegovo učenje.“ Zbog velikog broja pristalica među janičarima u Istanbulu, veliki vezir Mehmed paša Sokolović tajno pogubljuje Hamzu Bošnjaka, 6. juna 1573.

Nakon smrti[uredi | uredi izvor]

Hamzinog egzekutora, Mehmed pašu Sokolovića je 11. oktobra 1579. u njegovom saraju ubio derviš, porijeklom iz Bosne, koji je po nekim piscima bio pripadnik hamzevijskog reda. Hamzevijska sekta je djelovala još puna dva stoljeća poslije Hamzine smrti, a broj njenih pristalica prema Osmanskim podacima u 17. stoljeću iznosio je 80.000 ljudi.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Derviši Hamzevije u romanima Meše Selimovića i Derviša Sušića", Rosana Ratković, Sveučilište Sjever, Koprivnica [1]