Idi na sadržaj

Islam u Austriji

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Islam u državama Evrope
po procentualnom udjelu u ukupnom stanovništvu[1]
  90–100%
  70–80%
Kazahstan
  50–70%
  30–40%
Sjeverna Makedonija
  20–30%
Kipar
  10–20%
  5–10%
  4–5%
  2–4%
  1–2%
  < 1%
Džamija i islamski centar u Beču

Islam u Austriji je najveća manjinska religija i druga najrasprostranjenija religija u Austriji, koju prema procjenama iz 2016. godine praktikuje oko 8% austrijskog stanovništva. Većina muslimana u Austriji su Suniti. Najveći dio muslimanske populacije u Austriju je doselila tokom šezdesetih godina 20. vijeka kao radnici migranti iz Turske i Bosne i Hercegovine. Postoje i zajednice muslimana arapskog i afganistanskog porijekla.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Historičar Smail Balić tvrdi da prvi dokazi o muslimanima na području današnje Austrije potiču od nomadskih plemena iz Azije koji su do ove regije doprli 895. godine. Od početaka osmanlijskog osvajanja teritorija Habsburške Monarhije s kraja 15. vijeka, muslimani su naseljavali novoosvojene teritorije koje su dijelom činile i područje današnje Austrije. Sa tih područja muslimani su protjerani nakon što je Habsburška monarhija ponovo preuzela kontrolu nad tom teritorijom krajem 17. vijeka s tim da je manjem broju muslimana dozvoljeno da ostanu nakon potpisivanja Požarevačkog mira 1718.[2] Zakon o priznavanju iz 1874. dao je nekršćanskim zajednicama, uključujući i muslimane, pravni okvir da budu priznate kao Cultusgemeinden (vjerske zajednice).[3] Najveća populacija muslimana našla se unutar austrijske države kada je 1878. godine nakon Berlinskog kongresa izvršena Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine.

Austrija je 1912. godine regulirala vjerske slobode muslimanske zajednice s takozvanim Islamgesetzom (Islamskim zakonom).[4]

Disolucijom Austro-Ugarske nakon prvog svjetskog rata samo je manji broj muslimana iz nekadašnje Monarhije ostao unutar granica nove države, Prve Austrijske Republike. Baron Omar Rolf von Ehrenfels osnovao je privatno udruženje sa ciljem organiziranja Muslimana u Austriji. Međutim, organizacija je odmah raspuštena nakon nacističkog Anschlussa Austrije. Ehrenfels je, kao kritičar nacističke partije, napustio Austriju.[5]

Salih Hadžialić je 1943. osnovao je još jedno muslimansko udruženje uz finansijsku pomoć vlade. Istinska imigracija muslimana u Austriju počela je 60-tih godina 20. vijeka kada mnogi radnici sa područja SFRJ i Turske dolaze u Austriju.[5] Muslimanska zajednica Austrije (njem: Islamische Glaubensgemeinschaft in Österreich) osnovana je odredbama Islamgesetza 1979. godine. Veliki val useljenika u Austriju desio se nakon raspada Jugoslavija 1990-tih kada se tokom ratova pogotovo rata u Bosni i Hercegovini mnogi muslimani kao prognanici uselili u Austriju.[5]

Alevitima je Austrija 2013. godine dodijelila status priznate vjerske zajednice.[6]

U februaru 2015. godine, austrijski parlament usvojio je novi islamgesetz, koji je ilegalizirao inostrano finansiranje izgradnje džamija i plaćanje imama. Suprotno izvještajima u medijima, zakon ne regulira verziju Kur'ana koja se može koristiti u Austriji, ali centralna načela islama moraju biti predstavljena vlastima na njemačkom jeziku.[7][8] Zakon muslimanima daje dodatna prava, kao što su prava na halal hranu i vjersku skrb u vojsci. Ministar za integracije, Sebastian Kurz, izjavio je da su te izmjene imale za cilj jasno suzbijanje uticaja islamskog ekstremizma u Austriji. Vođa Centralnog vijeća muslimana Njemačke, Aiman ​​Mazyek, nazvao je zakon pozitivnim i produktivnim za raspravu u Njemačkoj.[9]

Populacija po godinama

[uredi | uredi izvor]

U sljedećoj tabeli dat je prikaz broja muslimana u Austriji na osnovu popisa stanovništva i procjena.

Godina Muslimanska populacija Ukupna populacija % od ukupne populacija Razlika (%)
1971. 22.267[10] 7.500.000 0,30
1981. 76.939[10] 7.569.000 1,02 +245,5
1991. 158.776[10] 7.755.000 2,05 +106,4
2001. 338.988[10] 8.042.000 4,22 +113,5
2012. 573.876[11] 8.464.000 6,78 +69,3
2016. (procjena) 700.000[12] 8.773.000 7,98 +22,0

Demografija

[uredi | uredi izvor]

Posljednji popis stanovništa na kojem su se stanovnici Austrije mogli izjasniti i po religijskoj pripadnosti sproveden je 2001. godine. Prema tom popisu u Austriji je živjelo 338.988 muslimana, što je bilo 4,2% od ukupnog stanovništva. Prema statističkim podacima u Austriji je prema procjenama u 2009. godini živjelo 515.914 muslimana.[13] Prema istraživanju Ednana Aslana i Erola Yıldıza koji su koristili podatke iz statističkog izvještaja o stanovništvu Austrije za 2009. procjenjeno je da je u Austriji u 2012. godini živjelo 573.876 muslimana, što čini 6,8% stanovništva.[14]

Većina muslimana u Austriji su austrijski državljani. Najčešće strano državljanstvo među muslimanima u Austriji je tursko (21,2%), bosanskohercegovačko (10,1%), kosovsko (6,7%), crnogorsko (6,7%) i srbijansko (6,7%).[15]

216.345 austrijskih muslimana (38% od ukupnog broja u Austriji) živi u glavnom gradu Beču. Oko 30% muslimana živi u pokrajinama sjeverno od Beča, a isto toliko (oko 30%) živi u južnim pokrajinama Austrije.[16]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Religious Composition by Country, 2010-2050". Pew Research Center. 12. 4. 2015. Pristupljeno 22. 10. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Çakır i Schmidinger 2014, str. 45
  3. ^ Öktem 2015, str. 47
  4. ^ Öktem 2015, str. 46
  5. ^ a b c Çakır i Schmidinger 2014, str. 46
  6. ^ "Anerkennung der Anhänger der Islamischen Alevitischen Glaubensgemeinschaft als Religionsgesellschaft" (jezik: German). Legal Information System of the Republic of Austria. 22. 5. 2013. Pristupljeno 24. 5. 2013.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  7. ^ Elahe Izadi (26. 2. 2015), "Austria is taking controversial steps to tighten a 100-year-old 'Law on Islam'", The Washington Post
  8. ^ "Islamgesetz 2015" (jezik: German). Legal Information System of the Republic of Austria. 8. 6. 2016. Pristupljeno 8. 6. 2013.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  9. ^ "Wie Österreichs Islamgesetz die deutsche Debatte befruchtet", Suddeutsche Zeitung, 25. 2. 2015
  10. ^ a b c d Österreichischer Integrationsfonds: PDF Arhivirano 4. 3. 2014. na Wayback Machine (abgerufen am 17. Dezember 2011)
  11. ^ http://derstandard.at/2000005451456/Muslime-in-Oesterreich
  12. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 20. 9. 2017. Pristupljeno 14. 2. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. ^ Öktem 2015, str. 50
  14. ^ Öktem 2015, str. 50–51
  15. ^ Öktem 2015, str. 51
  16. ^ Öktem 2015, str. 52

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]