Kamena ploča sa natpisom Radovca Vukanovića

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Kamena ploča sa natpisom Radovaca Vukanovića nastala je u 15. vijeku, na prirodnoj, skoro vodoravno položenoj stijeni, dimenzija: dužine 1,9 m, širine od 2 do 0,60 m. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Živa stijena u kojoj je bio urezan natpis Radovca Vukanovića nalazi se uz zapadni rub polja koje se zove Zablatak, općina Neum. Do gradnje sistema Trebišnjica polje je često bilo pod vodom. Polje Zablatak se proteže južno od glavnog puta Stolac–Hutovo–Velja Međa (Popovo polje), u Donjem Hutovu.

Teritorija žapske župe izjednačila se s područjem feudalne oblasti Nikolića u vrijeme župana Nikole (iza 1327. godine), koji je, iako je formalno nosio župansku titulu, postao prvi feudalni gospodar župe Žabe i vazal bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Nikolići su najznačajnija vlasteoska porodica u župi Žabi i direktni su potomci humskog kneza Andrije (1214–1217), koji je početkom 13. stoljeća, pri raspadu Humske države, pod svojom vlašću zadržao Popovo s Primorjem i Žabom. Porodično groblje Nikolića, a vjerovatno i sjedište bilo je u Vranjevom selu. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436–1453). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanskog kralja, a češće vazali Sankovića u Popovu i Kosača.

Uklesani natpis je na bosanskoj ćirilici (bosančici). Kao carinik, bio je od strane svog vojvode prisiljen da napiše ovaj natpis, kada je ustanovljeno da vojvodi ne polaže ubran novac od carine. Nije utvrđeno o kojem vojvodi se radi: Sankovići do 1404, Sandalj Hranić do 1435, dalje Stjepan Vukčić i Nikolići.[2]

"ASE PIŠE RADOVAC VUKANOVIĆ KUJI ZNAH CARINU U VOJVODE I DOK MU NE ZGRIŠIH PRIJATELJE NE IZGUBIH."

Natpis je do 1991. stajao u Novkovića Klancu, kada je premješten u lapidarij katoličke crkve u Gornjem Hutovu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Kamena ploča sa natpisom Radovca Vukanovića". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 7 April 2016. Pristupljeno 21. 10. 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć)
  2. ^ "Esad Kurtović: HERCEGOVAČKA MISTERIJA, Radovac Vukanović- Izazov za istraživače". MOST - Časopis za obrazovanje, nauku i kulturu, Mostar, 2007 godina, broj 207. Arhivirano s originala, 8 Juni 2013. Pristupljeno 21. 10. 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]