Nikolići (porodica)
Nikolići su srednjovjekovna humska vlastelinska porodica, prepoznatljiva po posjedu područja Popovog polja i župe Žaba.[1] Župa je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili Vranjevo selo je bilo važan politički centar župe i sjedište porodice. U 14. stoljeću Nikolići su bili i članovi bosanskog velikaškog zbora (barones regni). Sahranjeni su u nekropoli stećaka u Vranjevu selu.[2]
Uz vlastelu Milatoviće, Komlinoviće, Nimičiće, Sankoviće i Radivojeviće Nikolići su najvažniji predstavnici Humske zemlje u razvijenom srednjem vijeku.
U plemićkoj porodici Nikolića rođena je Jelena Gruba, bosanska kraljica u periodu 1395-1398. godine.[3] Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka plemića iz Dalmacije.
Decembra 1392. godine braća kneževi Vukoslav, Petar i Miliša Nikolić postali su dubrovački građani.[4] Najvažniji predstavnici Nikolića su knez Grgur Nikolić i vojvoda Radoje Nikolić. Ipak Nikolići nisu bili među najvažnijim bosanskim velmožama poput Hrvatinića, Pavlovića i Kosača. Njihovo statusno uzdizanje nije dostiglo rang velmoža. Njihovi vazali bili su Brlići. Nikolići su priznavali prevlast Sankovića i Kosača kao gospodara Huma. Kao vlasnici posjeda u župi Popovo ubirali su mogoriš koji su Dubrovčani plaćali Bosni u zaleđu, zbog korišćenja njihovih posjeda za ispašu svoje stoke i za vinograde. U petoj deceniji 15. stoljeća Nikolići nestaju sa historijske pozornice.Njihov posjed u potpunosti preuzimaju Kosače.
Predstavnici vlastele Nikolići:
- Nikola, župan, oženjen Katarinom (Katalinom), sestrom bosanskog bana Stjepana II Kotromanića
- Vladislav, knez, sin Nikole i Katarine, otac jedine krunisane bosanske kraljice Jelene.
- Bogiša, Vladislavov brat
- Petar, sin Vladislavov
- Vukoslav Nikolić, sin Vladislavov
- Miliša Nikolić, sin Vladislavov
- Grgur Nikolić, sin Vukoslavov
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Mihailo Dinić, Humsko-trebinjska vlastela, Beograd 1967.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
- ^ "Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine". Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Esad Kurtović: VELIKI VOJVODA BOSANSKI SANDALJ HRANIĆ KOSAČA" (PDF). Institut za istoriju, Sarajevo, 2009. - 526 str. ; 24 cm. - (Historijske monografije ; knj. 4). Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ Die duodecimo decembris 1392. Comes Vochoslao et comes Petrus fratres, suis nominibus propriis et nomine et vice domine Stanislave eius matris et comitis Milesse eorum fratris, in dicto minori consilio more solito congregato ellecti et facti fuerunt cives civitatis Ragusii, cum oneribus consuetis et honoribus similibus atributis. Qui suis et dictis nominibus iuraverunt ad sancta Dei evangelia quod erunt fideles amici dominationi et civibus Ragusii.“ (12. decembar 1392. godine), Izvor: Odluke dubrovačkih vijeća 1390-1392 (pripremili Nella Lonza i Zdravko Šundrica), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Posebna izdanja, Monumenta historica Ragusina VI, Zagreb-Dubrovnik 2005, 250-251.
