Idi na sadržaj

Borićevići

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dinastija Borićević bila je prva poznata porodica koja je vladala Bosnom kao banovi. Prvi poznati, a najvjerovatnije rodonačelnik dinastije bio je ban Borić koji vladao od 1154. do 1163. godine kao ugarski vazal.

Rodonačelnik dinastije, ban Borić prvi put se spominje 1154. godine, a posljednji 1163. godine. Također ga spominje bizantijski historičar Jovan Kinam koja opisuje godine 1118–1176. Prvi izvjesni spomen je 1154. godine u vezi sa bizantijsko-ugarskim ratom, gdje je opisan da je učestvovao u sukobu na strani Ugarske, kao ugarski vazal i ban Bosne. Kinam je Borića opisao kao "egzarha (guvernera) zemlje/države Bosne".[1][2] Nije poznato kako i kada je Borić došao na vlast Bosne. Najvjerotanije kada je Ugarska zauzela Bosnu 1130-ih, Borić je kao ugarski vazal postavljen za upravitelja u Bosni, te da je bio dužan učestvovati u pohodu na Braničevo [1] [2] [3]

Ban Borić je imao dva sina po imenu Borić i Pavao. Borić Borićević i Pavao Borićević imali su sinove Odolu, Čelka i Borića. U široj porodici bili su i Detmar i Benedikt (takođe zvani Borić). Njegovi potomci su u 13. vijeku imali posjede sa obe strane reke Save, u istočnom i zapadnom delu današnje Požeške županije.[4]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Ćorović, Vladimir (1997). Istorija srpskog naroda (jezik: srpski). eBook Portal. str. 48–49. Pristupljeno 20 October 2018.
  2. ^ a b Ćorović, Vladimir (1940). Historija Bosne (jezik: engleski). Srpska kraljevska akademija. Pristupljeno 20 October 2018.
  3. ^ Klaić, Nada (1989). Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g (jezik: hrvatski). Grafički zavod Hrvatske. str. 62–77. Pristupljeno 20 October 2018.
  4. ^ Karbić, Marija (30 September 2005). "Posjedi plemićkog roda Borića bana do sredine XIV. stoljeća" [Landed estates of the noble lineage of Borić Ban until the middle of the 14th century]. Scrinia Slavonica: Godišnjak Podružnice za Povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog Instituta za Povijest (jezik: hrvatski). 5 (1): 48–61. ISSN 1332-4853. Pristupljeno 10 May 2020.