Nekropola sa stećcima u Vranjevu selu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Nekropola knezova Nikolića)
Stećci u Vranjevu selu

Nekropola stećaka u Vranjevu selu smještena je istočno oko dva kilometra od Neuma, ispod južne padine brda Žrnova, Bosna i Hercegovina. Nekropola ima 152 primjerka stećaka, a jedan njen dio, gdje su sahranjivani potomci župana Nikole, nazvan je nekropolom kneževa Nikolića. Ti stećci su grupisani na sjeverozapadnom dijelu u posebnoj cjelini nekropole.

Historija[uredi | uredi izvor]

Arheološkim istraživanjima iz 1984. i 1985. potvrđeno je da je u Vranjevu selu, nadomak moru i Neumskom zaljevu, u 1. st. n. e. postojalo značajno rimsko naselje koje je u kontinuitetu trajalo sve do 6. st. Bilo je locirano uz cestu koja je vodila u antički Diluntum (Stolac) i vezivalo se na cestu Narona-Epidaurum ili Narona-Leusinium. Ime naselja nije poznato.

U srednjem vijeku područje je pripadalo župi Žabi, koja je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili Vranjevo selo je bilo važan politički centar župe i sjedište Nikolića, najistaknutijeg vlastelinskog roda. U 14. stoljeću Nikolići su bili gospodari feudalnih oblasti, isključivi nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe i članovi bosanskog velikaškog zbora. Prema Orbiniju, Nikolići su direktni potomci humskog kneza Andrije iz 13. st. (1217 – 1249), koji je pokopan u crkvi svete Marije u Stonu.

Nacionalni spomenik[uredi | uredi izvor]

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola, kao dio arheološkog lokaliteta proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 122 stećaka

Natpisi[uredi | uredi izvor]

Arhivske vijesti i natpisi na stećcima u Vranjevu selu svjedoče da su tu sahranjeni: knez Vladislav, njegova majka Katarina (Katalina), žena župana Nikole, a sestra bosanskog bana Stjepana II Kotromanića i knez Petar Nikolić, sin kneza Vladislava. U pisanim izvorima Dubrovačkog arhiva knez Vladislav se spominje 1344. god., zatim 1347. god. i posljednji put 1363. godine. [2] Materijal od kojeg su spomenici pravljeni je fino obrađeni kamen. Pojedini stećci su utonuli ili zasuti zemljom.[3]

U transkripciji natpisi glase:[4]

Ovdje počiva gospođa Katalina (Katarina), sa svojim gospodinom županom Nikolom koji je bio u službi Kotromanića tasta i slavnog bana Stjepana. Ovaj (kamen) postavi na nju Vladislav (njen sin) i njegov brat Bogiša
Ovdje počiva knez Vladislav, sin župana Nikole, nećak bana Stjepana, na svojoj plemenitoj zemlji (baštini). Ovo je napisao Pomočan.
Ovdje počiva knez Petar, sin kneza Vladislava.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Nekropola stećaka u Vranjevu selu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 24. 6. 2022.
  2. ^ Šefik Bešlagić - Stećci u dolini Neretve
  3. ^ "Marian Wenzel -Ukrasni motivi na stećcima". Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I - redni broj 24-25". www.academia.edu. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga I. Sarajevo: Zemaljski muzej - Sarajevo, 1962.
  • Šefik Bešlagić, Stećci u Gornjem Hrasnu, Naše starine VII, Sarajevo, 1960, 91-112.