Nekropola stećaka Boljuni

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u naselju Bjelojevići, 15 kilometara od Stoca, prema Hutovom blatu.

U nekropoli je 269 stećaka. Smještena je u ravnici, ispod seoskih kuća i raspoređena u dvije grupe, na rastojanju otprilike 400 metara. Prema oblicima najviše je sanduka (176), potom ploča (82), pa sljemenjaka (12) i četiri krstače. Od tog su broja ukrašena 92 stećka (34%). Na ovoj nekropoli djelovala su dvojica istaknutih umjetnika: Grubač i Semorad. Smatra se da su Boljuni bili važan klesarski, tj. umjetnički centar. Na području Boljuna živjeli su pripadnici donjevlaškog plemena Boljuna, naročito na području Bjelojevića. Početak nekropole potječe iz druge polovine 14, najveći je dio stećaka iz 15, a mlađi stećci pripadaju 16. stoljeću.

Po mnogim segmentima proučavanja stećaka, ova nekropola spada u najzanimljivije. S 19 očuvanih natpisa zauzima najznačajnije mjesto među nekropolama u Bosni i Hercegovini.

Na boljunskim stećcima najčešći je ukras krst, a potom povijena lozica s trolistom, štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd.

Izvorni motivi Boljuna jesu lav, žena s djetetom u naručju, stilizirane rozete, fantastične životinje u vidu guštera i kolo s kolovođom koji jaše na jelenu.[1]

Historijsko područje nekropola stećaka Boljuni I i II proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2]

Fotografije[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Uređenje nekropole stećaka u Boljunima
  • Šefik Bešlagić, Leksikon stećaka, biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, "Svjetlost", Sarajevo, 2004, str. 304.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šefik Bešlagić. "Stećci – kultura i umjetnost". "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  2. ^ "Nekropola stećaka Boljuni I i II". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]