Karl Weissenberg

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Karl Weissenberg (1893.–1976. godine) je bio austrijski fizičar, značajan po svojim doprinosima reologiji i kristalografiji. Weissenbergov efekt dobio je naziv po njemu, kao i Weissenbergov broj. Izumio je goniometar kako bi proučavao difrakciju X-zraka kristala, kao i Weissenbergov reogoniometar, vrstu reometra. Evropsko reološko društvo dodjeljuje nagradu Weissenberg njemu u čast.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 11. juna 1893. godine u Beču (Austrija), a umro je 1976. godine u Holandiji. Studirao je na univerzitetima u Beču, Berlinu i Jeni matematiku kao svoj glavni predmet. Objavljivao je teorije simetričnih grupa, tenzora i matrične algebre. Radio je i u oblasti primijenjene matematike, te je radio eksperimente u kristalografiji, reologiji i medicini.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]