Kulinarstvo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
U kulinarstvu se koristi mnoštvo različitih sastojaka

Kulinarstvo je umijeće pripremanja hrane bilo u svježem obliku ili primjenom raznih procesa termičke obrade namirnica uz dadatak začina. To je kompleksan proces koji se razvijao sa općim razvojem ljudskog društva. On uključuje ne samo klasično pripremanje hrane (kuhanje, pečenje, prženje, pohovanje, blanširanje, dinstanje i ostalo), nego i odabir pravog recepta, sastavljanje jelovnika, nabavku namirnica, kao i njihovo konzumiranje (nerijetko s pijetetom i stilom), odnosno razgovore o kulinarskom umijeću.

Najosnovniji proces kulinarstva jeste kuhanje, koje predstavlja klasičnu pripremu hrane. Termin se obično koristi u smislu primjene vještačke toplote (uz pomoć električne energije) s ciljem promjene ukusa, teksture, izgleda i nutricijskih osobina hrane. Proces pripremanja hrane datira još iz vremena otkrića vatre, kad su prvi potomci današnjih ljudi otkrili kako uz pomoć vatre hranu iz prirode (meso, žitarice, plodove polja i mora) mogu napraviti što ukusnijom, boljom i probavljivijom. Od tada kulinarstvo postaje široko rasprostanjena kulturološka odrednica, a pripremanje hrane (sa svim svojim podvrstama i tehnikama) metoda kojom se poboljšava ukus hrane, uz korištenje posebne ili određene kombinacije svježih ili konzerviranih sastojaka.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Kulinarstvo koji govori o kulinarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.