Lokativ

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Lokativ je sedmi padež u deklinacijskoj paradigmi u bosanskom, srpskom i crnogorskom jeziku (u hrvatskom je šesti). Odgovara na pitanja gdje?, o kome/čemu? To je padež mjesta (lokacije) i spada u zavisne padeže.

Specifična osobina mu je što se upotrebljava samo s prijedlozima. Prijedlozi koji se upotrebljavaju s lokativom jesu:

Osnovno značenje ovog padeža jest označavanje mjesta, ali i značenje daljeg objekta i priloškoodredbeno značenje.

Najčešće se upotrebljava uz glagole, ali i uz neke vrste riječi, kao što su imenice, glagolske imenice i uz neke pridjeve.

Lokativ uz glagole ima najčešće priloškoodredbenu funkciju, i to:

  • značenje mjesta (stajati na livadi, živjeti u gradu)
  • značenje vremena (putovati po danu, vidjeti se u ovoj sedmici)
  • značenje načina (ući na prstima, putovati o svome trošku)
  • značenje sredstva (svirati na gitari, sporazumjeti se na engleskom jeziku).

Osim priloškoodredbene službe, uz glagole govorenja i mišljenja ima funkciju daljeg objekta (misliti o majci, pričati o događajima, zahvaliti se na pozivu).

Lokativ uz imenice (ova upotreba nije naročito raširena) ima atributsku službu, a priloškoodredbeno značenje (U sobu uđe čovjek u crnom odijelu).

Lokativ uz glagolske imenice (razgovor o uspjehu, raspravljanje o jeziku).

Lokativ uz neke pridjeve (siguran u hodu, razvijen u ramenima).

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Bosanski jezik za 8. razred osnovne škole, Hanka Vajzović, Mensura Ćatović
  • Srpskohrvatski-hrvatskosrpski jezik, M. Minović, M. Ajanović