Padež
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Padež je morfološka kategorija koja izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice. Ti se odnosi izriču padežnim nastavcima i naglaskom.
Historija riječi padež
Riječ padež u vezi je s osnovom glagola "padati" i nastala je prevođenjem latinske riječi casus, što znači "padanje". Stari su gramatičari tako nazvali te oblike jer su zamišljali kao da ime pada iz jednog oblika u drugi. Na sličnoj je slici zasnovan i naziv za zamjenjivanje jednog oblika drugim. Tu su pojavu nazvali deklinacijom, a latinski 'declinare' znači 'udaljavati se, otklanjati se'. Zamišljali su kao da se oblici udaljuju od osnovnog oblika. Latinski se naziv kod nas prevodio riječju sklonidba ili sklanjanje.
Deklinacija
Imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi mijenjaju se po padežima. To mijenjanje oblika riječi naziva se deklinacija. Bosanski jezik ima sedam padeža jednine i množine.
Adnan pjeva.
- Drugi padež (genitiv) označava pripadnost, dio nečega, odvajanje.
Sveska moje sestre, komad torte.
- Treći padež (dativ) kazuje pravac (cilj) ili namjenu.
Idem Adnanu, liječniku.
- Četvrti padež (akuzativ) je padež objekta.
Gledam Adnana, knjigu.
- Peti padež (vokativ) služi za dozivanje.
Hej, Adnane, druže!
- Šesti padež (instrumental) kazuje društvo (s prijedlogom s i sa) i sredstvo.
Idem s Adnanom.
- Sedmi padež (lokativ) označava mjesto.
Stoji na podu.
U bosanskom jeziku imenice se slažu sa drugim riječima u rečenici. Svaka nova veza s drugim riječima traži i novi oblik.
Dakle, imenice se mijenjaju, a promjena se zove deklinacija. Svaki novi oblik zove se padež. Bosanski jezik ima sedam padeža. Svaki padež ima svoje ime, svoja pitanja za živo i neživo i svoju službu u rečenici.
| Ime padeža | Pitanje | Služba |
|---|---|---|
| Nominativ | Ko, šta | Vršilac radnje |
| Genitiv | Koga, čega | Pripadnost i dio |
| Dativ | Kome, čemu | Smjer i namjena |
| Akuzativ | Koga, šta | Predmet radnje |
| Vokativ | Hej (za dozivanje) | Poziv ili obraćanje |
| Instrumental | S kim, čim | Društvo ili sredstvo |
| Lokativ | (O) kome, (o) čemu | Mjesto |
Imenice se mijenjaju u jednini i množini.
Podjela padeža
Po odnosu prema ostalim riječima u rečenici padeži mogu biti zavisni (kosi) i nezavisni.
Nezavisni su padeži nominativ i vokativ. Oni služe za imenovanje, i to nominativ u pripovijedanju i opisivanju, npr.:
Ševa leti visoko,
a vokativ u izravnom obraćanju, npr.:
Ševo, leti visoko!
Zavisni su padeži genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental. Njima se izriče povezanost onoga što znači njihova osnova s drugim riječima u rečenici. Ta veza može biti unutrašnja, tijesna, uzročna i prijeko potrebna za razumijevanje rečenice, a može biti i vanjska, slobodna, kad se daju naknadni podaci i slučajne ili popratne okolnosti.