Butina
| But – Bedro (Femur) | |
|---|---|
 Prednji i medijalni aspekt desne muške butine | |
 Poprečni presjek butane sa mišićima i kostima (latinska terminologija). | |
| Detalji | |
| Identifikatori | |
| Latinski | femur |
| MeSH | D013848 |
| TA98 | A01.1.00.035 |
| TA2 | 160 |
| FMA | 24967 |
| Anatomska terminologija | |
Butina, but ili bedro – kod čovjeka – je dio tijela između karlice i koljena. Anatomski, to je dio donjih ekstremiteta = natkoljenica. Jedinstvena i jedina kost u butini je butna kost (femur). Ova kost je vrlo gusta i jaka (zbog visokog udjela kortikalne kosti), i formira loptasti nastavak za zglob u kuku i modificira šarkasti zglob koljena.[1][2][3][4]
Struktura
[uredi | uredi izvor]Kosti
[uredi | uredi izvor]Butna kost (femur) je jedina kost j u butini i služi kao mjesto pričvršćivanja svih mišića u bedru. glava femura se zglobljava sa acetabulumom u karličnoj kosti formirajući zglob kuka, dok distalni dio femura artikulira sa tibijom i koljenom u koljenskom zglobu. Većina mjera femura pokazuje da je najsnažnija kost u tijelu. Femur je ujedno i najduža kost u tijelu Femura je kategoriziran kao duga kost i sastoji se od dijafize, osovine (ili tijela) i dva epifize ili ekstremiteta koji se zglobljabvaju sa susjednim kostima u kuku i koljenu.[5]
Mišićni dio
[uredi | uredi izvor]Na poprečnom presjeku, bedro je podijeljena na tri odvojena odjela (lože), podijeljena pomoću ovojnica, od kojih svaka sadrži mišiće. Ove lože koriste femur kao osu, a odvojene su mebranama snažnog vezivnog tkiva (ili pregradama). Svaki od ovih pregrada ima sopstveno napajanje krvilju i inervaciju živcem, a sadrži različite grupe mišića.
- Medijalni odjel natkoljenice, adduktor;
- Zadnja odjel natkoljenice, fleksor, zadnja loža:
- Prednji odjel natkoljenice, ekstenzor.
Prednji odjel butinog mišića uključuje musculus pectineus, musculus sartorius i četiri mišića koje čine musculus quadriceps: musculus rectus femoris, musculus vastus medialis, musculus vastus intermedius i musculus vastus lateralis.
Zadnji dio mišića butine su mišići zadnje lože, koji uključuju musculus semimembranosus, musculus semitendinosus i musculus biceps femoris.
Medijalni prostor su mišići musculus adductor magnus, musculus adductor longus, musculus adductor brevis i musculus gracilis.
Uobičajeno je da se pomenuti mišići butine grupiraju u tri lože:
- prednja loža gdje se nalaze terzijski mišić (m. sartorius) i četvoroglavi bedreni mišić (m. kvadriceps femoris: m. rectus femoris, m. vastus medialis, m. vastus intermedius, m. vastus lateralis);
- unutrašnja loža, u kojoj je pet adduktora (m. adductor magnus, m. adductor longus, m. adductor brevis, m. pectineus i m. gracilis);
- zadnja loža, u kojoj se nalaze tri mišića: dvoglavi butni mišić (m. biceps femoris) polutetivni (m. semitendinosus) i m. semimembranosus.
Snabdijevanja krvlju
[uredi | uredi izvor]Dovod arterijske krvi se odvija preko femoralne i opturatorne arterije. limfni sudovi potpuno prate dovode arterija i odvode u slabinsko limfno stablo, na odgovarajućoj strani, koji se ulijevaju u hilusni rezervoar. Duboki venska sistem bedra se sastoji od femoralne vene, proksimalnog dijela poplitealne vene i raznih manjih sudova; to su mjesta proksimalne duboke venske tromboze. Venae perfortantes spajaju duboki i površni sistem, koji se sastoji od velike safenozne vene (na mjestu proširenih vena).
Klinički značaj
[uredi | uredi izvor]Slabost butine može dovesti do tzv. pozitivnog Goversovog znaka pri fizičkom pregledu.
Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]-
Prednji dio butnih mišića iz Grayove Anatomije ljudskog tijela iz 1918. -
Leđni dio butnih mišića zadnjičnog i zadnje femurske regije (Grayov anatomski atlas) -
Poprečni presjek sredine buta -
Poprečni presjek buta -
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 239–241. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]