Nekropola sa stećcima u Starim kućama Donje Breške

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, općina Tuzla, sadrže nadgrobnike iz dužeg perioda historije Bosne i Hercegovine. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 26. oktobra 2010. godine, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo. [2]

Nekropola nalazi se i na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Bosanski ban Stjepana II Kotromanića (1322. do 1353. godine) sebe naziva gospodarom „Soli i drugih oblasti“. Od 1356. godine, Tvrtko I naziva se banom „čitave Bosne i čitave Usore i Soli“. [4] Nakon proglašenja Bosne kraljevinom 1377. godine Soli ulaze u titulu vladara koja glasi: Kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Hlmsci Zemli, Zapadnim Stranam, Dolnim Krajem, Usori, Soli, Podrinju i k tomu. U tom periodu postoje dva naselja – Gradovrh u dolini Soline i Grad u Gornjoj Tuzli.[5]

Područje Župe Soli prvi put dolazi pod osmansku vlast 1460. godine, istovremeno sa padom Srebrenice i Zvornika. Međutim, Mađari poduzimaju protivofanzivu 1464. godine i Župa Soli ponovo dolazi pod ugarsku vlast. Osmanlije ga u završnici preuzimaju 1474. godine. Iste godine, u prvom popisu nazivaju ga Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe ga kao timarski posjed. Međutim, tri godine nakon osvajanja Tuzla je postala carski has, što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.

Opis[uredi | uredi izvor]

Naselje Donje Breške udaljeno je od Tuzle oko 8 km vazdušne linije u pravcu sjeverozapada. Na nekropoli evidentirano je 23 stećka. Od ukupnog broja stećaka samo dva su sanduci, koji su za oko 20 m izdvojeni od ostatka nekropole. Ostatak nekropole čine stubovi različitih završetaka (lučno zasvođeni, s lučnim izbočenjem i s ravnim završetkom koji se šire prema gore). Stubovi su ukrašeni najčešće motivom križa, a potom i polumjesecom, jabukama, spiralama, kanelurama. Spomenici su dobro klesani. Osnovni oblici stećaka su položeni i uspravni kameni monoliti. Među uspravnim kamenim monolitima raspozanaju se sljedeće varijante: stela, stub (obelisk) i nišan. [6] Spomenici ove vrste u većem broju nalaze se u sjeveroistočnoj Bosni (okolina Srebrenice i Zvornika), dok se u drugim predjelima Bosne i Hercegovine pojavljuju pojedinačno. Najveći broj stećaka pripada vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag (sljemenjak). [2] Po brojnosti i obradi, stubovi dosta zaostaju iza osnovnih oblika stećaka, a malobrojnost je i posljedica njihovog relativnog kratkog trajanja. Datiraju se najranije oko polovine XV stoljeća, a pripadaju i prvoj polovini XVI stoljeća.[7]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Nekropola sa stećcima u Starim kućama". Komisija za nacionalne spomenikekons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b "Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Državna komisija
  4. ^ Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
  5. ^ "Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini". Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. Arhivirano s originala, 23 April 2019. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Alojz Benac: STEĆCI – Mala istorija Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd 1967. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]