Nekropola sa stećcima u Starim kućama Donje Breške
Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, općina Tuzla, sadrže nadgrobnike iz dužeg perioda historije Bosne i Hercegovine. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 26. oktobra 2010. godine, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.[2]
Historija
[uredi | uredi izvor]Bosanski ban Stjepana II Kotromanića (1322. do 1353. godine) sebe naziva gospodarom „Soli i drugih oblasti“. Od 1356. godine, Tvrtko I naziva se banom „čitave Bosne i čitave Usore i Soli“.[3] Nakon proglašenja Bosne kraljevinom 1377. godine Soli ulaze u titulu vladara koja glasi: Kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Hlmsci Zemli, Zapadnim Stranam, Dolnim Krajem, Usori, Soli, Podrinju i k tomu. U tom periodu postoje dva naselja – Gradovrh u dolini Soline i Grad u Gornjoj Tuzli.[4]
Područje Župe Soli prvi put dolazi pod osmansku vlast 1460. godine, istovremeno sa padom Srebrenice i Zvornika. Međutim, Mađari poduzimaju protivofanzivu 1464. godine i Župa Soli ponovo dolazi pod ugarsku vlast. Osmanlije ga u završnici preuzimaju 1474. godine. Iste godine, u prvom popisu nazivaju ga Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe ga kao timarski posjed. Međutim, tri godine nakon osvajanja Tuzla je postala carski has, što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.
Opis
[uredi | uredi izvor]Naselje Donje Breške udaljeno je od Tuzle oko 8 km vazdušne linije u pravcu sjeverozapada. Na nekropoli evidentirano je 23 stećka. Od ukupnog broja stećaka samo dva su sanduci, koji su za oko 20 m izdvojeni od ostatka nekropole. Ostatak nekropole čine stubovi različitih završetaka (lučno zasvođeni, s lučnim izbočenjem i s ravnim završetkom koji se šire prema gore). Stubovi su ukrašeni najčešće motivom križa, a potom i polumjesecom, jabukama, spiralama, kanelurama. Spomenici su dobro klesani. Osnovni oblici stećaka su položeni i uspravni kameni monoliti. Među uspravnim kamenim monolitima raspozanaju se sljedeće varijante: stela, stub (obelisk) i nišan.[5] Spomenici ove vrste u većem broju nalaze se u sjeveroistočnoj Bosni (okolina Srebrenice i Zvornika), dok se u drugim predjelima Bosne i Hercegovine pojavljuju pojedinačno. Najveći broj stećaka pripada vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag (sljemenjak).[2] Po brojnosti i obradi, stubovi dosta zaostaju iza osnovnih oblika stećaka, a malobrojnost je i posljedica njihovog relativnog kratkog trajanja. Datiraju se najranije oko polovine XV stoljeća, a pripadaju i prvoj polovini XVI stoljeća.[5]
Opšte stanje
[uredi | uredi izvor]Na osnovu dokumentacije i terenskog istraživanja od 2016. i 2018. godine, na području Tuzlanskog kantona zabilježeno je 185 nekropola i pojedinačnih stećaka sa ukupnim brojem od 1509 stećaka. Trenutno stanje očuvanosti stećaka je na jako niskom nivou kako na području Tuzlanskog kantona tako i cijele Bosne i Hercegovine. Terenskim istraživanje utvrđeno je da se veliki broj nekropola sa stećcima nalazi u lošem stanju. Također, utvrđeno je da je određeni broj nekropola koje su se vodile u dokumetaciji i literaturi prije agresije na Bosnu i Hercegivinu 1992-1995. godine danas više ne postoje ili da je danas zabilježeno da pojedine nekropole imaju dosta manje stećaka. Uništavanje, premještanje stećaka i njihovo korištenje kao građevinskog materijala još uvijek je praksa. Mnogi stećci su često neopravdano premješteni sa originalne lokacije čime je jednim dijelom izgubljena ambijentalna vrijednost ali i dijelom autentičnost.
Opšte stanje nekropole u Donjim Breškama je jako loše. Većina stećaka su prevrnuti, oštećeni, dosta ih tek vrhom izviruje iznad površine zemlje.[6]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Nekropola sa stećcima u Starim kućama". Komisija za nacionalne spomenikekons.gov.ba. Arhivirano s originala, 22. 11. 2016. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ a b "Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
- ^ "Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini". Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. Arhivirano s originala, 23. 4. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ a b "Alojz Benac: STEĆCI – Mala istorija Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd 1967. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "STANJE NEKROPOLA SA STEĆCIMA NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA" (PDF). JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Tuzla. Pristupljeno 9. 2. 2022.
