Neolitska umjetnost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Stonehenge u Engleskoj, oko 2000. p. n. e.

Neolitik (Neolit, Mlađe kameno doba ili Zemljano doba) je prahistorijsko razdoblje od 8000. do 2000. p. n. e. koje je imalo bogatu likovnu produkciju.

Pojava i razvoj[uredi | uredi izvor]

Vrč iz pećine La Sarsa u Valenciji, Španija

Prijelaz iz paleolitika u neolitik trajao je više hiljada godina, a počeo je na Bliskom Istoku oko 8000. U neolitiku se uz lovca i stočara (pripitomljavanje životinja) pojavljuje i zemljoradnik kao glavno zanimanje. To je vrijeme oslobađanja čovjeka ovisnosti o prirodi (lovac prati životinje, a stočar ih uzgaja uza se; nomad skuplja plodove tamo gdje rastu, a zemljoradnik primorava prirodu da rodi tamo gdje se nastanio). Kamen je još uvijek glavni materijal od kojega se izrađuje alat i oružje, ali sa više pažnje – uglačana perfekcija oblika koji je u skladu sa funkcijom. Zbog toga ovo razdoblje često nazivaju mlađim kamenim dobom, ali zbog važnosti zemlje u zemljoradnji, gradnji i lončarstvu, primjereniji je naziv – zemljano doba. U ovom razdoblju po prvi puta javlja se lončarstvo, predenje i tkanje, te građenje.

Neolitsko selo[uredi | uredi izvor]

Kuća od slaganog kamena, Skara Brae, Škotska, 3100.-2500. p. n. e. Najbolje očuvano neolitsko selo u Evropi.

Lončarstvo se javlja iz potrebe za posudom za tekućinu i očuvanje hrane. Prve posude su jednostavni i nepravilni glineni vrčevi. Umjesto upotrebe prirodnih skloništa (pećina) ljudi grade nastambe, gradi se prema uvjetima tla: zemunice, sojenice, kolibe od pruća ili brvnara, bunja od kamena. Dakle materijali su: drvo, kamen, šiblje, trska i zemlja. Zavisno o materijalu nastambe su okruglog i četvrtastog tlocrta. Zbog prelaska iz nomadskog života lovaca, zemljoradnici osnivaju trajne zajednice okupljene u prvobitnim neolitskim naseljima, selima. Ta sela su nagomilane kuće bez pravilnih odnosa među njima.

Megalitska umjetnost[uredi | uredi izvor]

Megalit Div Manio iz Carnac-a, Bretanja, Francuska, 4500.-3000. pr. n. e.

Te promjene pratile su i promjene u ljudskom duhu. Monističko shvaćanje koje je obilježavalo paleolitsko razdoblje zamjenjuje dualističko, koje vjeruje u svijet duhova, paralelan običnom svijetu. Priroda se doživljava kao skup moćnih sila – duša. Otuda naziv za vjerovanje neolita – animizam (lat. anima = duša).

Čovjek nakon smrti ne nestaje; on mijenja način postojanja. Tako nastaje "kult mrtvih", koji nalaže da tijela budu pažljivo sahranjena. Kult mrtvih pokrenuo je izgradnju kultnih objekata. Grobna jama, u početku okrugla sa kraćim ili dužim prilazom, postupeno se proširuje u monumentalnu grobnu komoru sa prilazom građenim od kamenih ploča, teških i do 45 tona.

Dolmen Roch-Feutet iz Carnac-a.

Megalitskom civilizacijom nazivamo ona područja u Evropi gdje su ljudi gradili ogromna grobna ili sveta mjesta od neklesanog uspravnog kamena – menhira, koja se smatra pretečom spomenika. Ova vrsta spomenika je posrednik između čovjeka i svijeta. Odvajajući ga od prirode i dajući mu određenu formu, čovjek mu daje novi smisao – čini ga simbolom. Često su antropomorfni, na Sardiniji to su ženski likovi sa oblim grudima a na Korzici ratnici s rogatim kacigama. Postupeno menhiri poprimaju geometričnu šemu.

Dolmeni su napravljeni od dvije ili više stijena koje pokriva treća stijena (trilit). Prema groblju ili svetištu vodili su paralelno postavljeni redovi menhira.

Kromleh (cromleh) je kultna građevina velikih razmjera, a sastoji se od kružno postavljenih menhira i dolmena. Najpoznatija takva građevina je Stonehenge u Engleskoj, nastala između ← 2200.-1300. Najširi krug određen je jarkom širine 90 m., dolmeni su visoki nešto preko 4 m., središnji krug se sastoji od 5 dolmena u potkovastom tlocrtu, visoki preko 6,7 m. Stonhenge je vjerovatno imao ulogu sa kultom sunca. U ljetnom solsticiju sunčeve zrake usmjerene su prema tačno određenom mjestu u građevini - oltaru.

Umjetnost simbola[uredi | uredi izvor]

Gravira u kamenu iz Carschenna-e u Švicarskoj, oko 3500. p. n. e.

U Neolitu likovna umjetnost doživljava promjenu - napušta se ćulna neposrednost i realizam paleolitika i razvija se konceptualna umjetnost simbola.

Mislilac i Venera iz Černe Vode, Rumunija.

Od realistične slike pojednostavljivanjem dolazi se do sve više geometričnih oblika koji dobijaju značenje simbola ili znaka: ženski idoli (kult plodnosti). Šematizam i pojednostavljivanje odražava opštu ljudsku sklonost za isticanjem bitnog. Najbolji primjeri su obredne maske koje su plastični prikazi ljudske ili životinjske glave. Stavljanjem maske poistovjećuje se sa prikazanim likom, a lik je deformiran jer izražava osjećaj ljudi vezan za taj lik, a to je obično strah. Zajedničke osobine ovih umjetnina jesu apstraktna pojednostavljenost, geometričnost, bez detalja, a kad ima ukrasa oniu su jednostavni i geometrijski.

Tada se javlja i prva pojava apstraktne umjetnosti u obliku ornamenta (oblici koji ne nalikuju ničemu u prirodi, npr. urezi na vrčevima) što je izraz pobjede čovjeka nad zavisnosti od prirode.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]