Obična vjeverica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Vjeverica
Raspon fosila: Eocen-danas
Obična vjeverica (Sciurus vulgaris)
Obična vjeverica (Sciurus vulgaris)
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Red Rodentia
Porodica Sciuridae
Podporodice:
Ratufinae
Sciurillinae
Sciurinae
Callosciurinae
Xerinae

Obična vjeverica ili crvena vjeverica (Sciurus vulgaris) je među tipičnim predstavnicima glodara (Rodentia), kojih u Evropi ima samo dvije vrste. Obična vjeverica je autohtona, a siva vjeverica je uvezena iz Sjeverne Amerike.

Opis[uredi | uredi izvor]

Tijelo vjeverice je vitko i elegantno, sa osebujnim kitnjastim repom. Duga je do oko 20-28, a dugački rep ide čak do 20 cm. Glava joj je ćoškasta, sa srazmjerno krupnim očima i dugim, a uskim ušima. Na vrhovima ušiju su čuperci dugih dlaka koji su posebno uočljivi u zimskoj sezoni.

Vjeverica ima 22 zuba, od čega u gornjoj 10 kutnjaka, a u donjoj 8. Kao i kod ostalih glodara, zubi rastu tokom cijelog života, a pretjerani rast se kompenzira glodanjem. Dlaka joj uveliko varira. Leđa su obično crvenkasto-smeđa, a u planinskom pojasu gotovo crna. Trbušna strana je bijela, a repna dlaka je uvijek tamnija.

Rasprostranjenje i ekologija[uredi | uredi izvor]

U Evropi, vjeverica je širok rasprostranjena. Ima je posvuda, osim na Islandu i mediteranskim ostrvima. U Bosni i Hercegovini ima je u gotovo svim životnim zajednicama, od nizijskih poplavnih do planinskih mješovitih i četinarskih šuma. Najčešća je u bjelogoričnim miješovitim i četinarskim, a nerijetko se pojavljuje i u voćnjacima, baštanskim i parkovskim površinama.

Vjeverica je aktivna danju. Vješto se vere i skače. Svoja obitavališta (gnijezda) najčešće pravi u dupljama drveća, u koja prikuplja hranu, koti se i podiže mlade. U zimskoj sezoni je manje aktivna, ali ne spava „zimski san“. Hrani se raznim plodovima: orasima, žirom, lješnikom, sjemenkama četinara, ali i jajima ptica i njihovim mladuncima.

Prirodni neprijatelji vjeverice su kune, sove, jastrebovi i ostale grabljivice.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Obična vjeverica se pari od januara do jula, a bremenitost traje 38 dana. Od februara do augusta, 2-5 puta godišnje, okoti po 3-7 mladih, koji su slijepi oko 30 dana. Polno sazrijevaju za 12 mjeseci. Požive 8-10 godina.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sofradžija A. (1999): Lovna divljač. Savez lovačkih organizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, COBISS/BIH-1D 6920454.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]