Plavi kit

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Plavi kit
Najveća životinja na svijetu ikad
Najveća životinja na svijetu ikad
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Potklasa Eutheria
Red Cetacea
Podred Mysticeti
Porodica Balaenopteridae
Rod Balaenoptera
Vrsta B. musculus
Dvojno ime
Balaenoptera musculus
Linné, 1758.
Areal (rasprostranjenje) plavog kita
Areal (rasprostranjenje) plavog kita

Plavi kit (lat. Balaenoptera musculus L. 1758.) je vrsta kitova iz porodice Balaenopteridae. Spada među najveće životinje koja su se ikada pojavile u biosferi.[1] [2] [3][4]

Opis[uredi | uredi izvor]

Plavetni (plavi) kitovi narastu i do oko 30 m, uz tjelesnu masu od oko 200 tona. Uočeno je da su jedinke iz južnih populacija veće od onih iz sjevernih. Rekord (zabilježenih) dužina ove orijaške životinje drži 33,58 m. Kao i kod ostalih morskih sisara, udovi su mu, nakon konvergentne evolucijske metamorfoze postali organi za plivanje (peraja).

Tijelo ovog kita je vitko i hidrodinamično oblikovano, plavo-sivo (sinje). U odnosu na ogromno tijelo, leđna peraja mu sićušna (30-tak cm). U ustima mu je, sa svake strane, po 300-400 usi. Kao i kod ostalih kitova - usana, usi su osobene keratinske zrasline. Crne su, a duge 50–100 cm. Služe za filtriranje planktona iz ogromnih količina morske vode koju permanentno uzima da bi obezbijedio egzistencijalnu količinu energije za funkcionisanje ogromnog, ali nikako tromog tijela.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Plavetni ili plavi kit, se kreće u svim svjetskim morima, uključujući sve geografske širine. Zimuje u umjerenim i suptropskim morima, a ljeta provodi u polarnim. Nekada je oko 90% svih plavetnih kitova živjelo na južnoj polulopti. Smatra se dokazanim da ovi kitovi nikada ne prelaze ekvator i da populacije sa sjeverne ostaju uvijek na sjevernoj strani ekvatora.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Pluća plavetnog kita su zapremine oko 5.000 litara zraka, što je oko 1.000 puta više od prosječnog čovjeka.
  • Najglasnija je životinja. Jačina glasa plavetnih kitova dosegne razinu do 188 decibela, što je glasnije od mlaznog aviona, koji postiže 148, a jaka ljudska vika tek oko 70 decibela.
  • Mogu se međusobno čuti na udaljenosti do 1.600 km.
  • Izvrsni su i brzi plivači, koji dosežu brzinu i do 48,3 km/h, a obično 19,3 km/h.
  • Nakon oko godinu dana prenatalnog perioda, mladunče ovog kita može težiti i do 2,7 tona i biti dugo i do 8 m. Nakon rođenja, hrani se samo majčinim mlijekom i dnevno dobija oko 90 kg.
  • Tokom ljetne sezone, jedan konzumira nevjerovatnih 3,6 tona (pa i više) račića krīla svaki dan. Prema tome, dnevno može pojesti i do 40 miliona krila.
  • Dnevni metabolizam plavih kitova troši oko 1.5 milion kalorija.
  • Prema podacima iz 2002., procjenjeno je da ih je tada bilo između 5.000 i 12.000.
  • Također se procjenjuje da mogu živjeti najmanje 80 godina.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://pixelizam.com/koliko-je-velika-najveca-zivotinja-na-svijetu-infografika/
  2. ^ Grošelj M., Ur. (2002): Životinje – Velika ilustrirana enciklopedija. Mozaik knjiga. Zagreb, ISBN 953-196-088-7.
  3. ^ Brown S.G. (1995): Balaenoptera musculus (Linnaeus 1758.) – Blauwal. Handbuch der Säugetiere Europas, Band 6: Meeressäuger, Teil I Wale und Delphine – Cetacea, Teil IB: Ziphidae, Kogiidae, Physeteridae, Balaenidae, Balaenopteridae. Franz Krapp Aula-Verlag,Wiesbaden, ISBN 3-89104-560-3.
  4. ^ Würtz M., Repetto N. (1998): Wale & Delphine. Biographie der Meeressäuger. Jahr, Hamburg, ISBN 3-86132-264-1.
  5. ^ http://pixelizam.com/koliko-je-velika-najveca-zivotinja-na-svijetu-infografika/#ixzz3DhFKwOxw.

Također pogledaj[uredi | uredi izvor]