Razlika između verzija stranice "Malajski jezik"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje napredna mobilna izmjena |
No edit summary oznake: vraćeno mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje napredna mobilna izmjena |
||
Red 5: | Red 5: | ||
| države = [[Brunej]]<br/>[[Singapur]]<br/>[[Malezija]]<br/>[[Kokosova ostrva]]<br/>[[Božićno ostrvo]]<br/>[[Tajland]]<br/>[[Indonezija]]<br/>[[Istočni Timor]] |
| države = [[Brunej]]<br/>[[Singapur]]<br/>[[Malezija]]<br/>[[Kokosova ostrva]]<br/>[[Božićno ostrvo]]<br/>[[Tajland]]<br/>[[Indonezija]]<br/>[[Istočni Timor]] |
||
| regije = [[Jugoistočna Azija]] |
| regije = [[Jugoistočna Azija]] |
||
| govornici = oko |
| govornici = oko 220 miliona <ref>* http://ipll.manoa.hawaii.edu/indonesian/2012/03/10/how-many-people-speak-indonesian/</ref> |
||
| rang = |
| rang = |
||
| jezička porodica = [[Austronezijski jezici|austronezijski]]<br> |
| jezička porodica = [[Austronezijski jezici|austronezijski]]<br> |
||
Red 20: | Red 20: | ||
[[File:Malayophone world.svg|frameless|right]] |
[[File:Malayophone world.svg|frameless|right]] |
||
'''Malajski jezik''' (malajski: ''Bahasa Melayu'') je jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik [[Indija|indijskih]], [[Kina|kineskih]] i [[Evropa|evropskih]] trgovaca, on se govori u čitavoj [[Indonezija|Indoneziji]] i na Malajskom poluotoku sve do južnog [[Tajland]]a. |
|||
'''Malajski jezik''' (malajski: ''Bahasa Melayu'') je jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik [[Indija|indijskih]], [[Kina|kineskih]] i [[Evropa|evropskih]] trgovaca, on se govori u čitavoj [[Indonezija|Indoneziji]] i na Malajskom poluotoku sve do južnog [[Tajland]]a. Sužbeni jje ezik [[Brunej|Bruneja]], [[Indonezija|Indonezije]], [[Malezija|Malezije]] i [[Singapur|Singapura]], a također se govori u [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]] i dijelovima [[Tajland|Tajlanda]] . Govori ga 290 miliona ljudi<ref>10 miliona u Maleziji kao "Malajski" ili kao "Malezijski",<!-- cf. "Bahasa/istilah Malaysia" versus "Bahasa/istilah Indonesia", see "Telus, konflik dan legap istilah MABBIM: satu kajian morfosemantik" (Nor Hashimah Jalaluddin & Junaini Kasdan, 2007) - the Pusat Rujukan Persuratan Melayu website (https://prpm.dbp.gov.my/Cari1?keyword=contoh&d=103448 - 404 at times) by Msian Dewan Bahasa dan Pustaka is another example in action--> 5 miliona u Indoneziji kao Malajskiplus 260 miliona kao "indonezijski", etc.</ref> (uključujući 260 miliona kao "indonežanski")<ref>{{cite journal|last=Wardhana|first=Dian Eka Chandra|date=2021|title= Indonesian as the Language of ASEAN During the New Life Behavior Change 2021|url= http://ejournal.karinosseff.org/index.php/jswse/article/view/114|journal= Journal of Social Work and Science Education|volume= 1|issue= 3|pages= 266–280|doi=10.52690/jswse.v1i3.114|access-date=29. 1. 2021|doi-access= free}}</ref> širom pomorske [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]]. |
|||
Tvori podlogu standardnog malajskog jezika [[Malezija|Malezije]], a i službenog jezika Indonezije (bahasa) pa se često naziva indonezijskim jezikom. U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz [[ |
Tvori podlogu standardnog malajskog jezika [[Malezija|Malezije]], a i službenog jezika Indonezije (bahasa) pa se često naziva indonezijskim jezikom. U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz [[arapski|arapskog]], [[sanskrit|sanskrita]], [[Tamilski jezik|tamilskog]], [[holandski|holandskog]] i, u skorije vrijeme, [[engleski|engleskog]] jezika. |
||
Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice. Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: ''riuski'', ''južnosumatrijski'', ''molučki'' i ''džakartski''. Malajski jezik je aglutinativan. Postoje tri glavna načina stvaranja novih reči: afiksacija, pravljenje složenica i reduplikacija. Ne poznaje kategorije roda i broja. Pod uticajem [[Englezi|Engleza]] i [[Holanđani|Holanđana]] uvedena je [[latinica]]. |
Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice. Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: ''riuski'', ''južnosumatrijski'', ''molučki'' i ''džakartski''. Malajski jezik je aglutinativan. Postoje tri glavna načina stvaranja novih reči: afiksacija, pravljenje složenica i reduplikacija. Ne poznaje kategorije roda i broja. Pod uticajem [[Englezi|Engleza]] i [[Holanđani|Holanđana]] uvedena je [[latinica]]. |
||
== Porijeklo == |
|||
Malajski lingvisti se slažu oko vjerovatnoće da se malajska domovina nalazi u zapadnom Borneu.<ref>{{harvp|Adelaar|2004}}</ref> Oblik poznat kao proto-malajski se govorio na Borneu najmanje do 1000. godine p. n. e, za koji se tvrdilo da je jezik predaka svih kasnijih malajskih jezika. Njegov predak, proto-malajsko-polinezijski, koji je nastao od proto-austronezijskog jezika, počeo se raspadati najmanje 2000. p. n. e, vjerovatno kao rezultat ekspanzije austronezijskih naroda prema jugu u pomorsku jugoistočnu Aziju sa ostrva Tajvan.<ref>{{Cite journal|last=Andaya|first=Leonard Y.|date=2001|title=The Search for the 'Origins' of Melayu|url=http://sabrizain.org/malaya/library/search.pdf|journal=Journal of Southeast Asian Studies|language=en|volume=32|issue=3|pages=315–330|doi=10.1017/S0022463401000169|s2cid=62886471}}</ref> |
|||
== Osnovni izrazi == |
== Osnovni izrazi == |
Verzija na dan 21 novembar 2023 u 21:17
Malajski jezik Bahasa Melayu | |
---|---|
Regije govorenja | Jugoistočna Azija |
Države govorenja | Brunej Singapur Malezija Kokosova ostrva Božićno ostrvo Tajland Indonezija Istočni Timor |
Jezička porodica |
|
Broj govornika | oko 220 miliona [1] |
Službeni status | |
Služben u | Brunej Malezija Singapur Indonezija |
Regulator(i) | Dewan Bahasa dan Pustaka (Institut za jezik i književnost) |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | ms |
ISO 639-2 / 5 | [[ISO639-3:may (B) msa (T)|may (B) msa (T)]] |
ISO 639-3 | zlm |
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika |
Malajski jezik (malajski: Bahasa Melayu) je jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik indijskih, kineskih i evropskih trgovaca, on se govori u čitavoj Indoneziji i na Malajskom poluotoku sve do južnog Tajlanda.
Tvori podlogu standardnog malajskog jezika Malezije, a i službenog jezika Indonezije (bahasa) pa se često naziva indonezijskim jezikom. U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz arapskog, sanskrita, tamilskog, holandskog i, u skorije vrijeme, engleskog jezika.
Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice. Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki i džakartski. Malajski jezik je aglutinativan. Postoje tri glavna načina stvaranja novih reči: afiksacija, pravljenje složenica i reduplikacija. Ne poznaje kategorije roda i broja. Pod uticajem Engleza i Holanđana uvedena je latinica.
Porijeklo
Malajski lingvisti se slažu oko vjerovatnoće da se malajska domovina nalazi u zapadnom Borneu.[2] Oblik poznat kao proto-malajski se govorio na Borneu najmanje do 1000. godine p. n. e, za koji se tvrdilo da je jezik predaka svih kasnijih malajskih jezika. Njegov predak, proto-malajsko-polinezijski, koji je nastao od proto-austronezijskog jezika, počeo se raspadati najmanje 2000. p. n. e, vjerovatno kao rezultat ekspanzije austronezijskih naroda prema jugu u pomorsku jugoistočnu Aziju sa ostrva Tajvan.[3]
Osnovni izrazi
Malajski | IPA | Bosanski |
Selamat datang | /səlamat dataŋ/ | Dobrodošli |
Selamat jalan | /səlamat dʒalan/ | Zbogom (govori onaj koji ostaje) |
Selamat tinggal | /səlamat tiŋɡal/ | Zbogom (govori onaj koji odlazi) |
Terima kasih | /tərima kasih/ | Hvala |
Selamat pagi | /səlamat paɡi/ | Dobro jutro |
Selamat petang | /səlamat pətaŋ/ | Dobar dan |
Selamat malam | /səlamat malam/ | Laku noć |
Apa nama anda | Kako se zoveš? | |
Nama saya ... | Moje ime je ... | |
Apa khabar/kabar? | Kako si? / Šta ima? | |
Pukul berapa sekurung? | Koliko je sati? | |
Pukul lapan setengah | Sati je pola osam | |
Ya | Da | |
Tidak ("tak" kolokvijalno) | Ne |
Reference
- ^ * http://ipll.manoa.hawaii.edu/indonesian/2012/03/10/how-many-people-speak-indonesian/
- ^ Adelaar (2004)
- ^ Andaya, Leonard Y. (2001). "The Search for the 'Origins' of Melayu" (PDF). Journal of Southeast Asian Studies (jezik: engleski). 32 (3): 315–330. doi:10.1017/S0022463401000169. S2CID 62886471.