Mramor

Info	Ovo je glavno značenje pojma Mramor. Za druga značenja, pogledajte Mramor (čvor).

Komad neobrađenog mramora.

Taj Mahal, jedno od novih svjetskih čuda, sagrađen je od mramora.

Mramor (mermer) (Grčki jezik: μάρμαρον (mármaron) ili μάρμαρος (mármaros), "kristalna stijena", "svjetlucavi kamen") je vrsta stijena nastala metamorfozom karbonatnih prolita (sedimentnih stijena vapnenca i dolomita) pri uslovima povišene temperature i litostatskog pritiska.

Opis

Mramor je zrnate (granoblastične) strukture i homogene teksture, sadrži kalcit (CaCO₃) i/ili dolomit (CaMg(CO₃)₂), a od primarnih nečistoća u sedimentu nastaju metamorfni minerali (fosferit, pirokseni, tinjac/škriljac). Škriljasti varijaritet mramora bogat filosilikatima naziva se cipolin.

U arhitekturi i umjetnosti

Mramor ima primjenu u kiparstvu i arhitekturi, lako se reže, obrađuje i polira. U likovnoj umjetnosti je cijenjen zbog svoje mliječne boje, poluprozirnosti i toplote koja podsjeća na ljudski dodir.

U V stoljeću p.n.e. stanovnici ostrva Kios su u Delfima, ispred Apolonovog hrama sagradili oltar od crnog mramora. Restauriran je 1920. godine.

U antici najznačajnije građevine i skulpture nastale su od čuvenog mramora s otoka Para (grčki: Parosa) i brda Pentelikona. U Italiji je cijenjen mramor iz Carrare od kojeg je izrađen i Mikelanđelov David.

Mramor sa ostrva Brač je cijenjen u cijelom svijetu pa su mnoge građevine izgrađene upravo od tog kamena (od Dioklecijanove palače, Meštrovićevog Indijanca u Chikagu do stubova Bijele kuće u Washingtonu).

U Bosni i Hercegovini

Kod Jablanice se nalaze bogate naslage mramora. Jablanički kamen se, između ostalog, koristi u građevinarstvu i za izradu nadgrobnih spomenika, nišana i sl. Od granita (nije mramor) iz Jablanice izgrađem je spomenik crnogorskom vladiki Njegošu na Lovćenu.