Razlika između verzija stranice "Wehrmacht"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
No edit summary
Red 18: Red 18:
Njemačka je odmah počela tajno da izvrdava ove uslove. Tajna saradnja sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] je počela nakon Rapalskog sporazuma. General-major Otto Hasse je otputovao u [[Moskva|Moskvu]] [[1923]], kako bi dalje pregovarao o uslovima saradnje. Njemačka je pomogla Sovjetskom Savezu u industrijalizaciji, i sovjetski oficiri je trebalo da budu obučavani u Njemačkoj. Njemački tenkovski i vazduhoplovni stručnjaci bi bili obučavani u Sovjetskom Savezu, a njemačko istraživanje i proizvodnja hemijskog oružja se izvodila zajedno sa ostalim projektima. Oko tri stotine njemačkih pilota je obučavano u [[Lipeck]]u, određeni broj tenkista je obučavan blizu Kazana, a otrovni gas za njemačku vojsku je razvijan kod Saratova.
Njemačka je odmah počela tajno da izvrdava ove uslove. Tajna saradnja sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] je počela nakon Rapalskog sporazuma. General-major Otto Hasse je otputovao u [[Moskva|Moskvu]] [[1923]], kako bi dalje pregovarao o uslovima saradnje. Njemačka je pomogla Sovjetskom Savezu u industrijalizaciji, i sovjetski oficiri je trebalo da budu obučavani u Njemačkoj. Njemački tenkovski i vazduhoplovni stručnjaci bi bili obučavani u Sovjetskom Savezu, a njemačko istraživanje i proizvodnja hemijskog oružja se izvodila zajedno sa ostalim projektima. Oko tri stotine njemačkih pilota je obučavano u [[Lipeck]]u, određeni broj tenkista je obučavan blizu Kazana, a otrovni gas za njemačku vojsku je razvijan kod Saratova.


Nakon smrti predsjednika [[Hindenburg]]a [[2. august]]a [[1934]], svi oficiri i vojnici njemačkih oružanih snaga su položili ličnu zakletvu na vjernost [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. Do [[1935]], Njemačka se otvoreno podsmjehivala vojnim ograničenjima koja je nametnuo Sporazum iz Versaja, i služenje vojnog roka je ponovo uvedeno [[16. mart]]a 1935. Dok je stajaća armija ostala na oko 100.000 vojnika kao što je precizirano u sporazumu, nova grupa regruta ove veličine je svake godine prolazila obuku. Zakon o služenju vojnog roka je uveo ime Wehrmacht, pa ne samo da se ovo može smatrati trenutkom njegovog osnivanja, već se organizacija i moć u Wehrmachtu mogu posmatrati kao pod kontrolom nacista, nevezano za političke naklonosti vojne komande (koja je i ovako polagala zakletvu vjernosti Hitleru). Oznaka Wehrmachta je bila stilizovana verzija Gvozdenog krsta (takozvani ''Balkenkreuz''), koja se prvi put pojavila kao oznaka na avionima i tenkovima krajem [[Prvi svjestki rat|Prvog svjetskog rata]]. Postojanje Wehrmachta je zvanično objavljeno 15. oktobra [[1935]].
Nakon smrti predsjednika [[Hindenburg]]a [[2. august]]a [[1934]], svi oficiri i vojnici njemačkih oružanih snaga su položili ličnu zakletvu na vjernost [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. Do [[1935]], Njemačka se otvoreno podsmjehivala vojnim ograničenjima koja je nametnuo Sporazum iz Versaja, i služenje vojnog roka je ponovo uvedeno [[16. mart]]a 1935. Dok je stajaća armija ostala na oko 100.000 vojnika kao što je precizirano u sporazumu, nova grupa regruta ove veličine je svake godine prolazila obuku. Zakon o služenju vojnog roka je uveo ime Wehrmacht, pa ne samo da se ovo može smatrati trenutkom njegovog osnivanja, već se organizacija i moć u Wehrmachtu mogu posmatrati kao pod kontrolom nacista, nevezano za političke naklonosti vojne komande (koja je i ovako polagala zakletvu vjernosti Hitleru). Oznaka Wehrmachta je bila stilizovana verzija Gvozdenog krsta (takozvani ''Balkenkreuz''), koja se prvi put pojavila kao oznaka na avionima i tenkovima krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Postojanje Wehrmachta je zvanično objavljeno 15. oktobra [[1935]].


Broj vojnika koji su služili u Wehrmachtu tokom njegovog postojanja od 1935. do 1945. godine se procenjuje na približno 18,2 miliona. Do ove brojke je došao historičar Rüdiger Overmans, i ona predstavlja ukupan broj ljudi koji su ikada služili u Wehrmachtu, a ne snagu Wehrmachta u bilo kom trenutku njegovog postojanja. Oko 2,3 miliona vojnika Wehrmachta je ubijeno u borbama; 550.000 je umrlo od neborbenih uzroka; nestalih je oko 2,0 miliona; a 459.000 je umrlo u zarobljeništvu, od čega 77.000 u zatvorima i logorima SAD, UK, i Francuske. Oko 11 miliona je zarobljeno od strane neprijateljskih snaga.
Broj vojnika koji su služili u Wehrmachtu tokom njegovog postojanja od 1935. do 1945. godine se procenjuje na približno 18,2 miliona. Do ove brojke je došao historičar Rüdiger Overmans, i ona predstavlja ukupan broj ljudi koji su ikada služili u Wehrmachtu, a ne snagu Wehrmachta u bilo kom trenutku njegovog postojanja. Oko 2,3 miliona vojnika Wehrmachta je ubijeno u borbama; 550.000 je umrlo od neborbenih uzroka; nestalih je oko 2,0 miliona; a 459.000 je umrlo u zarobljeništvu, od čega 77.000 u zatvorima i logorima SAD, UK, i Francuske. Oko 11 miliona je zarobljeno od strane neprijateljskih snaga.

==Činovi==
<gallery>
Slika:Rank insignia of Generalfeldmarschall of the Wehrmacht.svg|[[feldmaršal]]
Slika:Rank insignia of Generaloberst of the Wehrmacht.svg|[[general pukovnik]]
Slika:Rank insignia of General of the Wehrmacht.svg|[[general]] (artiljerije, pješadije, konjice)
Slika:Rank insignia of Generalleutnant of the Wehrmacht.svg|[[general poručnik]]
Slika:Rank insignia of Generalmajor of the Wehrmacht.svg|[[general major]]
Slika:Wehrmacht Heer Colonel insignia horizontal.svg.png|[[pukovnik]]
Slika:Wehrmacht Heer LtColonel insignia horizontal.svg.png|[[potpukovnik]]
Slika:Wehrmacht Heer Major insignia horizontal.svg.png|[[major]]
Slika:Wehrmacht Heer Captain insignia horizontal.svg.png|[[kapetan]]
Slika:Wehrmacht Heer Oberleutnant insignia horizontal.svg.png|[[natporučnik]]
Slika:Wehrmacht Heer Leutnant insignia horizontal.svg.png|[[poručnik]]
</gallery>



{{Commonscat}}
{{Commonscat}}

Verzija na dan 9 maj 2013 u 13:11

Stlizirana vezija gvozdenog krža, amblem Wehrmachta

Wehrmacht što znači oružane snage ili odbrambene snage je naziv za oružane snage nacističke Njemačke u periodu od 1935. do 1945. Tokom Drugog svjetskog rata Wehrmacht se sastojao od armije (Heer), mornarice (Kriegsmarine), i zračnih snaga (Luftwaffe), te, de facto- Waffen SS-a.

Porijeklo i upotreba izraza

Prije dolaska na vlast nacističke partije, izraz Wehrmacht je korišten u generičkom smislu da opiše oružane snage bilo koje zemlje - ova riječ doslovno znači odbrambena snaga. Na primer, izraz Englische Wehrmacht bi označavao britansku vojsku, dok je član 47 Vajmarskog ustava iz 1919. glasio "Der Reichspräsident hat den Oberbefehl über die gesamte Wehrmacht des Reiches" (prijevod: "Predsjednik ima vrhovnu komandu nad svim oružanim snagama Rajha"). Kako bi se napravila razlika, izraz Rajhsver se obično koristio da označi njemačke oružane snage.

1935, Reichsvehr je preimenovan u Wehrmacht. Nakon Drugog svjetskog rata, pod savezničkom okupacijom, i kasnije tokom remilitarizacije Njemačke 1955, novoformirane zapadnonjemačke oružane snage su dobile ime Bundeswehr.

Zato se izraz Wehrmacht obično koristi da označi njemačke oružane snage tokom Trećeg rajha i Drugog svjetskog rata.

Historija

1942 Russland, Soldat auf Panzer II

Nakon što je Prvi svjetski rat okončan kapitulacijom Njemačkog Carstva, Versajski sporazum je nametnuo oštra ograničenja na veličinu njemačkih oružanih snaga. Vojska je bila ograničena na 100 000 ljudi, uz dodatnih 15.000 u mornarici. Flota je mogla da se sastoji od najviše šest bojnih brodova, šest krstarica, i dvanaest razarača. Tenkovi i teška artiljerija su bili zabranjeni, a vazduhoplovstvo raspušteno. Nova, poslijeratna vojska Reichswehr (Rajhsver) je osnovana 23. marta 1921. Opće služenje vojnog roka je također ukinuto Versajskim sporazumom.

Njemačka je odmah počela tajno da izvrdava ove uslove. Tajna saradnja sa Sovjetskim Savezom je počela nakon Rapalskog sporazuma. General-major Otto Hasse je otputovao u Moskvu 1923, kako bi dalje pregovarao o uslovima saradnje. Njemačka je pomogla Sovjetskom Savezu u industrijalizaciji, i sovjetski oficiri je trebalo da budu obučavani u Njemačkoj. Njemački tenkovski i vazduhoplovni stručnjaci bi bili obučavani u Sovjetskom Savezu, a njemačko istraživanje i proizvodnja hemijskog oružja se izvodila zajedno sa ostalim projektima. Oko tri stotine njemačkih pilota je obučavano u Lipecku, određeni broj tenkista je obučavan blizu Kazana, a otrovni gas za njemačku vojsku je razvijan kod Saratova.

Nakon smrti predsjednika Hindenburga 2. augusta 1934, svi oficiri i vojnici njemačkih oružanih snaga su položili ličnu zakletvu na vjernost Adolfu Hitleru. Do 1935, Njemačka se otvoreno podsmjehivala vojnim ograničenjima koja je nametnuo Sporazum iz Versaja, i služenje vojnog roka je ponovo uvedeno 16. marta 1935. Dok je stajaća armija ostala na oko 100.000 vojnika kao što je precizirano u sporazumu, nova grupa regruta ove veličine je svake godine prolazila obuku. Zakon o služenju vojnog roka je uveo ime Wehrmacht, pa ne samo da se ovo može smatrati trenutkom njegovog osnivanja, već se organizacija i moć u Wehrmachtu mogu posmatrati kao pod kontrolom nacista, nevezano za političke naklonosti vojne komande (koja je i ovako polagala zakletvu vjernosti Hitleru). Oznaka Wehrmachta je bila stilizovana verzija Gvozdenog krsta (takozvani Balkenkreuz), koja se prvi put pojavila kao oznaka na avionima i tenkovima krajem Prvog svjetskog rata. Postojanje Wehrmachta je zvanično objavljeno 15. oktobra 1935.

Broj vojnika koji su služili u Wehrmachtu tokom njegovog postojanja od 1935. do 1945. godine se procenjuje na približno 18,2 miliona. Do ove brojke je došao historičar Rüdiger Overmans, i ona predstavlja ukupan broj ljudi koji su ikada služili u Wehrmachtu, a ne snagu Wehrmachta u bilo kom trenutku njegovog postojanja. Oko 2,3 miliona vojnika Wehrmachta je ubijeno u borbama; 550.000 je umrlo od neborbenih uzroka; nestalih je oko 2,0 miliona; a 459.000 je umrlo u zarobljeništvu, od čega 77.000 u zatvorima i logorima SAD, UK, i Francuske. Oko 11 miliona je zarobljeno od strane neprijateljskih snaga.

Činovi


Šablon:Link FA