1955.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 1955)
Godine:

◄◄ | | 1951. | 1952. | 1953. | 1954. | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. |  | ►►

Decenije:

| 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e |

Vijekovi:

| 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek |

Događaji[uredi | uredi izvor]

  • Posjeta sovjetske delegacije na čelu sa Nikitom Hruščovim.
  • Tokom posjete Indiji, Tito razgovara sa premijerom Nehruom.
  • 1955-56 - Akcija sakupljanja oružja na Kosovu i Metohiji (stavljeno na teret Rankoviću 1966).
  • Osnovan Filozofski fakultet kao dio Univerziteta u Zagrebu.
  • Puštena u rad hidroelektrana "Glava Zete".
  • Spomenik otpora i stradanja u Kraljevu.
  • U Rijeci zatvoreni Salezijanska klasična gimnazija, Visoka teološka škola i sjemenište, nakon sudskog postupka nekim njenim članovima.
  • U Beogradu prvi put gostovala Pekinška opera.
  • Žarko Dolinar osvojio otvoreno prvenstvo Engleske u stonom tenisu.
  • Održan prvi Jugoslavenski filmski festival u Puli. Nagrada Arena u iznosu od 300.000 dinara sa zlatnom medaljom dodijeljena je Františeku Čapu za film "Trenuci odluke". Deset predstava pogledalo je 110.000 posjetilaca.
  • Uvođenjem ultrakratkih talasa stvorena nacionalna radio–mreža.
  • Prva NIN–ova nagrada kritike od 500.000 dinara dodijeljena Dobrici Ćosiću za roman "Koreni".
  • Prva značajnija knjiga lirike na albanskom jeziku — "Për ty" ("Za tebe") E. Mekulija.
  • Premijere filmova "Djevojka i hrast" Kreše Golika, "Milijuni na otoku" Branka Bauera, "Jubilej gospodina Ikla" Vatroslava Mimice, "Ešalon dr M." Žike Mitrovića te "Dva zrna grožđa" Puriše Đorđevića.
  • Izložba Henry Moorea u Zagrebu i Beogradu.
  • Prva zagrebačka izložba Miće Popovića.
  • "Glorija" Ranka Marinkovića u režiji Bojana Stupice.

Januar[uredi | uredi izvor]

  • 2. januar - José Antonio Remón Cantera, predsjednik Paname, ubijen na trkalištu u glavnom gradu.
  • 20. januar - Prva kriza u Tajvanskom moreuzu: kineska Narodno-oslobodilačka armija uzela ostrva Yijiangshan od Republike Kine (Tajvan).
  • 24. januar - Milovan Đilas osuđen na 18 mjeseci zatvora, uslovno na tri godine, zbog članka u "The New York Times"-u u kome je kritikovao političko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao činioca demokratizacije (osuđen i Vladimir Dedijer).
  • 25. januar - Predsjedništvo Vrhovnog sovjeta SSSR formalno objavljuje kraj rata sa Njemačkom.
  • 28. januar - Kongres SAD odobrio predsjedniku Eisenhoweru upotrebu sile za odbranu Tajvana.

Februar[uredi | uredi izvor]

Sastanak Stalnog savjeta Balkanskog pakta (Jugoslavija, Grčka, Turska).
Hladni rat: Formiran "Bagdadski pakt" (CENTO - Organizacija Centralnog ugovora) koji povezuje Iran, Irak, Pakistan, Tursku i Veliku Britaniju (formalno raspušten 1979).

Mart[uredi | uredi izvor]

April[uredi | uredi izvor]

Maj[uredi | uredi izvor]

Juni[uredi | uredi izvor]

  • 1. juni - Radio Beograd počinje s emitovanjem programa "Dobro jutro, deco".
  • 2. juni - Tito i Hruščov potpisuju Beogradsku deklaraciju - odbacivanje monolitizma u međunarodnom komunističkom pokretu (normalizovanje odnosa Jugoslavije i SSSR, narušeni 1948).
  • 11. juni - Katastrofa na 24 sata Le Mansa - sudar vozila izaziva smrt 83 gledaoca.
  • 16. juni - Argentinsko zrakoplovstvo, u sklopu neuspjelog puča, bombardovalo miting podrške predsjedniku Peronu na Plaza de Mayo, dan nakon što ga je papa Pio XII ekskomunicirao - poginulo 364 ljudi.
  • 22. juni - Proglašen Opći zakon o uređenju općina i srezova - nova teritorijalna podjela općina i srezova/kotara - uveden komunalni sistem u kome je uvećana općina osnovna društveno-ekonomska zajednica i političko-teritorijalna jedinica (u FNRJ sada ima 1479 općina u 107 srezova, što će do 1963 biti smanjeno na 581 odnosno 40).
Premijera Diznijevog animiranog filma Lady and the Tramp.
  • 27. juni - Zajednički komunike FNRJ, SAD, Velike Britanije i Francuske u Beogradu - reafirmacija nezavisnosti Jugoslavije.

Juli[uredi | uredi izvor]

  • 1. juli - CK KP Kine izdaje Direktivu o pokretanju borbe za čišćenje skrivenih kontrarevolucionarnih elemenata (tzv. "pokret Sufan") - na meti su bivši kuomintangovci, ljudi iz bogatih porodica, studenti i učeni.
  • 17. juli - Preko televizije predstavljen Disneyland u Anaheimu, Kalifornija (sutradan otvoren za publiku).
  • 18 - 23. juli - Prvi samit u Ženevi između SAD, SSSR, Velike Britanije i Francuske.
  • 26. juli - Prva sinhronizacija HE Zvornik, snage 96 MW, prve na Drini.
  • 27. juli - Titov govor u Karlovcu nagovještava novi ekonomski kurs (kako bi generacija koja nosi teret izgradnje socijalizma osjetila i rezultate napora).
El Al-ov let 402 (Beč - Istanbul - Tel Aviv) oboren iznad Bugarske, poginulo svih 58 putnika i članova posade.

August[uredi | uredi izvor]

Septembar[uredi | uredi izvor]

  • 6. septembar - U Turskoj je došlo do antigrčkih nemira ("Istanbulski pogrom" ili Septemvriana), izazvanih lažnom viješću da je bačena bomba na turski konzulat u Solunu (Ataturkovu rodnu kuću).
  • 6. septembar - Grčki kralj Pavle sa kraljicom u posjeti Beogradu (prva posjeta nekog monarha Jugoslaviji od rata).
  • 15. septembar - U Parizu izdat roman "Lolita" Vladimira Nabokova.
  • 16. septembar - Revolución Libertadora: vojna pobuna protiv Huana Perona u Argentini, zbačen tri dana kasnije.
  • 26. septembar - predsjednik Tito pustio u rad hidroelektranu u Zvorniku.
  • 28. septembar - Jugoslavija usvojila ekonomski plan, veća ulaganja u potrošačku robu i poljoprivredu na uštrb teške industrije[1].
  • 29. septembar - Sovjetski trkač Vladimir Kuc na stadionu JNA oborio svjetski rekord na 5000 metara.
  • 30. septembar - U prometnoj nesreći poginuo mladi glumac James Dean.

Oktobar[uredi | uredi izvor]

Zastava 750
Ngo Dinh Diem, ambiciozni premijer Države Vijetnam, namještenim referendumom zbacuje bivšeg cara Bao Daia - tri dana kasnije proglašava se predsjednikom nove Republike Vijetnam.
  • 29. oktobar - U eksploziji sovjetskog bojnog broda "Novorosijsk" u zalivu Sevastopolj gine 608 mornara.
  • oktobar - 5000 američkih vojnika premješteno iz Austrije u sjevernu Italiju[1].
Sjednica Izvršnog komiteta CK SKJ - nova ekonomska politika, napuštanje stezanja kaiša, usklađivanje teške i prerađivačke industrije, razvoj nerazvijenih područja.

Novembar[uredi | uredi izvor]

Tempirana bomba raznijela putnički avion (United Airlines Flight 629) iznad Colorada - poginule 44 osobe, za šta je osuđen i pogubljen čovjek koji je na meti imao svoju majku.
U SAD stavljena van zakona rasna segregacija na vozovima i autobusima u međudržavnom saobraćaju.

Decembar[uredi | uredi izvor]

  • 1. decembar - U Montgomeryju, Alabama, uhapšena Rosa Parks, jer nije htjela ustupiti mjesto u autobusu na osnovu segregacionih zakona, što dovodi do crnačkog bojkota autobusa u gradu.
  • 5. decembar - Osnovano Udruženje za poboljšanje Montgomeryja (Montgomery Improvement Association) na čijem čelu je bio Martin Luther King, Jr., koje upravlja bojkotom autobusa.
  • 20. decembar - Jugoslavija izabrana za nestalnu članicu Savjeta bezbijednosti UN u 36. glasanju (protivkandidat Filipini); prethodno bilo predlagano da dvije zemlje odsluže po pola dvogodišnjeg mandata[1].
  • 22. decembar - Američki citogenetičar Joe Hin Tjio otkrio da čovjek ima 46 hromosoma.

1955. u temama[uredi | uredi izvor]

Rukovodstvo FNRJ:

Rođeni[uredi | uredi izvor]

Januar[uredi | uredi izvor]

Februar[uredi | uredi izvor]

Mart[uredi | uredi izvor]

April[uredi | uredi izvor]

Maj[uredi | uredi izvor]

Juni[uredi | uredi izvor]

Juli[uredi | uredi izvor]

August[uredi | uredi izvor]

Septembar[uredi | uredi izvor]

Oktobar[uredi | uredi izvor]

Novembar[uredi | uredi izvor]

Decembar[uredi | uredi izvor]

Umrli[uredi | uredi izvor]

Januar[uredi | uredi izvor]

Februar[uredi | uredi izvor]

Mart[uredi | uredi izvor]

April[uredi | uredi izvor]

Maj[uredi | uredi izvor]

Juni[uredi | uredi izvor]

Juli[uredi | uredi izvor]

August[uredi | uredi izvor]

Septembar[uredi | uredi izvor]

Oktobar[uredi | uredi izvor]

Novembar[uredi | uredi izvor]

Decembar[uredi | uredi izvor]

Nobelove nagrade[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Collier's Year Book za 1955. (Microsoft Encarta 2004)