1958.
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
Godine:
◄◄ | ◄ | 1954. | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | 1962. | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | ► |
Vijekovi: |
Događaji[uredi | uredi izvor]
- Prvi put poslije 1938. održani opći izbori za članove nove Savezne skupštine i republičkih parlamenata.
- Ljubljana broji 152.000 stanovnika, Zagreb 585.000, Beograd 680.000, Sarajevo 183.000, a Skopje 185.000.
- Pokrenut Festival Opatija.
- "Vijesnik u srijedu" (VUS) objavljuje anketu sprovedenu među srednjoškolcima prema kojoj je na pitanje “odobravate li seksualni život prije braka” 39% odgovorilo sa “da”, a 32% sa “ne”. Po rezultatima iste ankete, najomiljenijaa zabava 33% ispitanika je čitanje, 29% opredijelilo se za ples, za film 21%, sport 19%, pozorište 17% i za muziku 12%. Kao gorljive želje srednjoškolaca nabrojani su: biblioteka {35%}, vespa {28%}, tv {17%} i slika {1%}.
- U štampi se vode intenzivne rasprave o ukidanju privatne ljekarske prakse. Diskutuje se o legalizaciji pobačaja i kontracepciji.
- Na izgradnji autoputa “Bratstvo-jedinstvo” učestvovala i brigada “Polet”, sastavljena od zagrebačkih švercera, preprodavača i svih koji su “prkosili zakonu”.
- Televizija Beograd počela da emituje redovan tv-program od 23. 8., a Televizija Ljubljana od 11. 10. Zajednički jugoslavenski program otpočeo je na Dan republike iste godine.
- 22. februar - Održana 15. dodjela "Zlatnog globusa";
- 1. mart - U austrijskom gradu Saalfeldenu počelo prvo Svjetsko prvenstvo u biatlonu u muškoj konkurenciji;
- 23. mart - Odlukom nove Savezne narodne skupštine, kojom je predsjedavao Petar Stambolić, Josip Broz Tito ponovo izabran za Predsjednika Republike.
- 21. februar - Gamal Abdel Naser je izabran za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.
1958. u temama[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Rođeni[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 15. januar - Boris Tadić, srbijanski političar i državnik
Februar[uredi | uredi izvor]
Mart[uredi | uredi izvor]
April[uredi | uredi izvor]
- 1. april - Toni Innauer, austrijski skijaš-skakač
- 2. april - Emir Dizdarević, bosanskohercegovački šahovski velemajstor
- 4. april - Avdo Palić, pukovnik Armije Bosne i Hercegovine i glavnokomandujući odbrane Žepe
Maj[uredi | uredi izvor]
Juni[uredi | uredi izvor]
- 7. juni - Prince Rogers Nelson, poznatiji kao Prince, američki muzičar
- 14. juni - Olaf Scholz, njemački političar
Juli[uredi | uredi izvor]
- 5. juli – Veronica Guerin, irska novinarka.
- 27. juli - Piotr Fijas, poljski skijaš-skakač
- 29. juli - Srebrenka Golić, bosanskohercegovačka političarka
August[uredi | uredi izvor]
- 16. august - Madonna, američka pop pjevačica, tekstopisac, producent i glumica
- 29. august - Michael Jackson, američki pjevač
- 30. august - Ana Politkovska, ruska novinarka
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 17. septembar - Janez Janša, slovenski političar
- 22. septembar – Andrea Bocelli, italijanski tenor
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 15. oktobar – Sevgül Uludağ, kiparska novinarka
- 31. oktobar – Eva Korpela, švedska biatlonka;
Novembar[uredi | uredi izvor]
- 7. novembar - Željko Kocaj, bosanskohercegovački književnik
- 19. novembar – Mette Mestad, norveška biatlonka.
Decembar[uredi | uredi izvor]
- 6. decembar - Sead Čizmić, bosanskohercegovački umjetnik. Član likovne grupe Zvono
Umrli[uredi | uredi izvor]
- 11. oktobar - Maurice de Vlaminck, francuski slikar i grafičar
- 12. decembar - Milutin Milanković, srpski geofizičar, klimatolog i astronom
Nobelove nagrade[uredi | uredi izvor]
- Fizika
- Hemija
- Medicina
- Literatura
- Boris Pasternak, SSSR (prisiljen da odbije nagradu)
- Mir
Commons ima datoteke na temu: 1958. |