Razlika između verzija stranice "Jelena Šubić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici d:q751780 na Wikidati
No edit summary
Red 1: Red 1:
:''Ne treba je miješati sa suprugom njenoga brata, [[Jelena Nemanjić|Jelenom Nemanjić-Šubić]].''
:''Ne treba je miješati sa suprugom njenoga brata, [[Jelena Nemanjić|Jelenom Nemanjić-Šubić]].''


'''Jelena Šubić''' je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke porodice [[Šubići|Šubića]]. Rođena je početkom [[14. vijek]]a i bila je kćerka [[Juraj II Šubić|Juraja II Šubića]].
'''Jelena Šubić''' ( [[1306]] - [[10]]. [[april]] [[1378]]. ) je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke porodice [[Šubići|Šubića]]. Rođena je početkom [[14. vijek]]a i bila je kćerka [[Juraj II Šubić|Juraja II Šubića]] i njegove misteriozne supruge kneginje Lelke .
== Porijeklo i porodica ==
Jelena je rođena [[1306]] . godine u tvrđavi [[Skadrin]] ,Roditelji su joj bili Juraj II Šubić i Kneginja Lelka . Jelena je imala braću i sestre :
* [[Mladen III Šubić]] , štit Hrvata , koji je oženio srpsku princezu [[Jelena Nemanjić Šubić|Jelenu Dečanku]]
* Pavao III Šubić , koji je umro [[1356]]. godine i koji je oženio mletačku plemkinju Katarinu Dondalo
* Deodat , koji je bio birbirski knez [[1345]] do [[1347]]. godine
* Katarina , koja se udala za Ivana Jurišića


== Brak ==
== Brak ==
Red 8: Red 14:


*ban (kasnije kralj) [[Tvrtko I, kralj Bosne|Stjepan Tvrtko I]] (c. 1338 - 1931)
*ban (kasnije kralj) [[Tvrtko I, kralj Bosne|Stjepan Tvrtko I]] (c. 1338 - 1931)
*ban [[Stjepan Vuk]] (rođen nakon 1338. godine)
*ban [[Stjepan Vuk]] (rođen [[1345]] - poslije [[1374]] )
Međutim Vladislavu i Jeleni pripisuju jš jednu kći :
* [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarinu ]]


Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se [[1353]]. godine odrekao nasljednih prava u korist njihovog petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja. <ref name="Fine"> John Van Antwerp Fine, ''The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century'', Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.</ref><ref name="Čuvalo"> Čuvalo, Ante: ''Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina'', Scarecrow Press, 2007.</ref> Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine.
Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se [[1353]]. godine odrekao nasljednih prava u korist njihovog petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja. <ref name="Fine"> John Van Antwerp Fine, ''The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century'', Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.</ref><ref name="Čuvalo"> Čuvalo, Ante: ''Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina'', Scarecrow Press, 2007.</ref> Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine.
Red 16: Red 24:
Iako nikada nije postala banica Bosne, Jelena je posjedovala značajan uticaj tokom vladavine svoga sina. Jelena je svom sinu pružala podršku tokom njegove vladavine i aktivno učestvovala u upravljanju državom. Za vrijeme borbi njenih sinova, Tvrtka i Vuka, za vlast nad Bosnom [[1366]]. godine, Jelena je bila istjerana iz Bosne i zatvorena u nekom selu pored Neretve.<ref name="Anđelić"> Anđelić, Pavao: ''Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću'', Veselin Masleša, 1973.</ref> Nakon kratkotrajnog boravka u egzilu, Jelena i Tvrtko su se [[1367]]. odine vratili u Bosnu, gdje je Tvrtko ponovo preuzeo vlast.
Iako nikada nije postala banica Bosne, Jelena je posjedovala značajan uticaj tokom vladavine svoga sina. Jelena je svom sinu pružala podršku tokom njegove vladavine i aktivno učestvovala u upravljanju državom. Za vrijeme borbi njenih sinova, Tvrtka i Vuka, za vlast nad Bosnom [[1366]]. godine, Jelena je bila istjerana iz Bosne i zatvorena u nekom selu pored Neretve.<ref name="Anđelić"> Anđelić, Pavao: ''Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću'', Veselin Masleša, 1973.</ref> Nakon kratkotrajnog boravka u egzilu, Jelena i Tvrtko su se [[1367]]. odine vratili u Bosnu, gdje je Tvrtko ponovo preuzeo vlast.


Potpis kneginje Jelene i [[Doroteja Bdinska|kraljice Doroteje]] se nalazi pored Tvrtkovog potpisa na jednoj povelji [[Dubrovačka republika|Dubrovčanima]], <ref name="Foretić"> Foretić, Vinko: ''Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526'', Nakladni zavod MH, 1980.</ref> što znači da je kneginja Jelena umrla nakon što se [[1377]]. godine Tvrtko okrunio za kralja.
Potpis kneginje Jelene i [[Doroteja Bdinska|kraljice Doroteje]] se nalazi pored Tvrtkovog potpisa na jednoj povelji [[Dubrovačka republika|Dubrovčanima]], <ref name="Foretić"> Foretić, Vinko: ''Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526'', Nakladni zavod MH, 1980.</ref> što znači da je kneginja Jelena umrla nakon što se [[1377]]. godine Tvrtko okrunio za kralja.Knjeginja Jelena je umrla u samo podne [[10]]. aprila [[1378]]. godine .


== Reference ==
== Reference ==

Verzija na dan 16 juli 2013 u 11:38

Ne treba je miješati sa suprugom njenoga brata, Jelenom Nemanjić-Šubić.

Jelena Šubić ( 1306 - 10. april 1378. ) je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke porodice Šubića. Rođena je početkom 14. vijeka i bila je kćerka Juraja II Šubića i njegove misteriozne supruge kneginje Lelke .

Porijeklo i porodica

Jelena je rođena 1306 . godine u tvrđavi Skadrin ,Roditelji su joj bili Juraj II Šubić i Kneginja Lelka . Jelena je imala braću i sestre :

  • Mladen III Šubić , štit Hrvata , koji je oženio srpsku princezu Jelenu Dečanku
  • Pavao III Šubić , koji je umro 1356. godine i koji je oženio mletačku plemkinju Katarinu Dondalo
  • Deodat , koji je bio birbirski knez 1345 do 1347. godine
  • Katarina , koja se udala za Ivana Jurišića

Brak

Udala se za Vladislava Kotromanića, brata bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Jelenina udaja za Vladislava je opet zbližila moćne porodice Kotromanića i Šubića, [1] a vjenčanje je obavio trogirski biskup Lampridi. [2] Kako su Jelena i Vladislav bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban otpust od pape kako bi brak bio valjan u očima Rimokatoličke crkve. Za taj otpust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao otpust za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice na zahtjev bana Mladena II Šubića, što je Jelenin brak s Vladislavom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. [1][2] Jelenin suprug, ipak, nije bio vjeran, baš kao i većina Kotromanića. Dominik Mandić smatra da je Vladislav dobio vanbračnog sina, budućeg kralja Stjepana Dabišu, nedugo nakon što je Jelena rodila budućeg kralja Tvrtka I. [2] Djeca Vladislava i Jelene su bili:

Međutim Vladislavu i Jeleni pripisuju jš jednu kći :

Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se 1353. godine odrekao nasljednih prava u korist njihovog petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja. [3][4] Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine.

Majka bana

Iako nikada nije postala banica Bosne, Jelena je posjedovala značajan uticaj tokom vladavine svoga sina. Jelena je svom sinu pružala podršku tokom njegove vladavine i aktivno učestvovala u upravljanju državom. Za vrijeme borbi njenih sinova, Tvrtka i Vuka, za vlast nad Bosnom 1366. godine, Jelena je bila istjerana iz Bosne i zatvorena u nekom selu pored Neretve.[5] Nakon kratkotrajnog boravka u egzilu, Jelena i Tvrtko su se 1367. odine vratili u Bosnu, gdje je Tvrtko ponovo preuzeo vlast.

Potpis kneginje Jelene i kraljice Doroteje se nalazi pored Tvrtkovog potpisa na jednoj povelji Dubrovčanima, [6] što znači da je kneginja Jelena umrla nakon što se 1377. godine Tvrtko okrunio za kralja.Knjeginja Jelena je umrla u samo podne 10. aprila 1378. godine .

Reference

  1. ^ a b Draganović, Krunoslav: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942.
  2. ^ a b c Dominik Mandić, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978.
  3. ^ John Van Antwerp Fine, The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century, Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.
  4. ^ Čuvalo, Ante: Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina, Scarecrow Press, 2007.
  5. ^ Anđelić, Pavao: Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Veselin Masleša, 1973.
  6. ^ Foretić, Vinko: Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Jelena_Šubić&oldid=2229403"