Razlika između verzija stranice "Ibrahim-paša Pečevija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Dodaj infokutiju}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime = Ibrahim-paša Pečevija
| slika =
| alt_slike =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = [[1572.]]
| mjesto_rođenja = [[Pečuh]], [[Osmanlijsko carstvo]] (danas [[Mađarska]])
| datum_smrti = [[1650.]]
| mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], {{ZID|Država}} -->
| nacionalnost = [[Bošnjak]]
| druga_imena =
| zanimanje = Historičar
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajni_radovi = ''Tarihi-i Peçevi''
}}
'''Ibrahim-paša Alajbegović Pečevija''' ([[1572.|1572]]-[[1650.|1650]]) ([[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski turski]]: پچوى إبراهىم افندى) bio je osmanlijski historičar [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla.
'''Ibrahim-paša Alajbegović Pečevija''' ([[1572.|1572]]-[[1650.|1650]]) ([[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski turski]]: پچوى إبراهىم افندى) bio je osmanlijski historičar [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla.



Verzija na dan 24 april 2016 u 20:00

Ibrahim-paša Pečevija
Rođenje1572.
Smrt1650.
NacionalnostBošnjak
ZanimanjeHistoričar
Značajna djela
Tarihi-i Peçevi

Ibrahim-paša Alajbegović Pečevija (1572-1650) (osmanlijski turski: پچوى إبراهىم افندى) bio je osmanlijski historičar bošnjačkog porijekla.

Porijeklo

Rođen je u mađarskom gradu Pečuhu te otud i nosi nadimak Pečevija. Govoreći o sebi, on kaže da je i po majci Bošnjak, a njegova majka bila je sestra Lala Mehmed-paše i Ferhad-paše Sokolovića. Sin je malo poznatog Ali-bega, a po očevoj strani praunuk je spahije Kara Davud-age, koji je bio u službi osmanlijskog sultana Mehmeda II.[1] Na 186. stranici svog djela Tarihi-i Peçevi on kaže da podjednako dobro govori i turski i bosanski jezik.[2]

Život i djelo

Radio je kao službenik u mnogim dijelovima tadašnje države. Poznat je po svom djelu iz dva toma Tarihi-i Peçevi, u kojem obrađuje historiju Osmanlijskog carstva u svom vremenu. On se ubraja u prve osmanlijske historičare koji su u pisanju svojih djela koristili i evropske izvore.

Prema drugom velikom osmanlijskom historičaru, Katibu Čelebiju, Ibrahim-paša je umro 1650, mada postoji i mišljenje da je umro godinu ranije.

Reference

  1. ^ Peçevi, İbrahim Efendi. Tarih-i Peçevi. str. 29.
  2. ^ Peçevi, İbrahim Efendi. Tarih-i Peçevi. str. 186.