Razlika između verzija stranice "Božuri"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 19: Red 19:
[[Datoteka:Paeoniaceae Distribution.svg|thumb|260px|Rasprostranjenje vrsta porodice ''Paeoniaceae'']]
[[Datoteka:Paeoniaceae Distribution.svg|thumb|260px|Rasprostranjenje vrsta porodice ''Paeoniaceae'']]
'''Božuri''' (''Paeonia'') su [[rod (biologija)|rod]] grmolikih [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Paeoniaceae]]'' (božuri). Divlje [[vrsta|vrste]] ovog roda su zeljaste višegodišnje biljke koje imaju oštro razdijeljene [[list]]ove i krupne uočljive bijele, crvene, žute ili ljubičaste [[cvijet|cvjetove]], sa mnogo [[prašnik|prašnika]] i više posebnih – slobodnih [[tučak|tučkova]]. Cvjetaju u kasno proljeće ili rano ljeto.
'''Božuri''' (''Paeonia'') su [[rod (biologija)|rod]] grmolikih [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Paeoniaceae]]'' (božuri). Divlje [[vrsta|vrste]] ovog roda su zeljaste višegodišnje biljke koje imaju oštro razdijeljene [[list]]ove i krupne uočljive bijele, crvene, žute ili ljubičaste [[cvijet|cvjetove]], sa mnogo [[prašnik|prašnika]] i više posebnih – slobodnih [[tučak|tučkova]]. Cvjetaju u kasno proljeće ili rano ljeto.
[[Datoteka:Božur-2017.jpg|thumb|200px|left|Karakteristični raspored i faze otvaranja cvjetova baštenskog božura]]
[[Datoteka:Bozur-habitus (2).jpg|thumb|300px|left|Spoljni izgled (habitus) baštenskog božura<br/>Ispred njega je jedna vrsta [[perunika|perunike]] (''Iris sp.'')]]
[[Datoteka:Božur-2017.jpg|thumb|200px|Karakteristični raspored i faze otvaranja cvjetova baštenskog božura]]


Božuri prirodno rastu u [[Azija|Aziji]], [[Evropa|Evropi]] i na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].<ref name="halda2004">{{cite book|first1= Josef J.|last1= Halda|first2= James W.|last2= Waddick|year= 2004|title= The genus Paeonia|publisher= Timber Press|location= Oregon, USA}}</ref><ref name="tamura2007">{{cite book|first= Michio|last= Tamura|year= 2007|chapter= Paeoniaceae|pages= 265–269|editor= Klaus Kubitski|title= The Families and Genera of Vascular Plants|volume= IX|publisher= Springer-Verlag|location= Berlin, Heidelberg, Germany}}</ref><ref name="Christenhusz-Byng2016">{{cite journal |author1=Christenhusz, M. J. M. |author2=Byng, J. W. |lastauthoramp=yes | year = 2016 | title = The number of known plants species in the world and its annual increase | journal = Phytotaxa | volume = 261 | pages = 201–217 | url = http://biotaxa.org/Phytotaxa/article/download/phytotaxa.261.3.1/20598 | doi = 10.11646/phytotaxa.261.3.1 | issue = 3 | publisher = Magnolia Press }}</ref> Broj vrsta se procjenjuje na 25-40, a njihovi srodnički i taksonomski međuodnosi i veze još uvijek nisu potpuno razjašnjaeni.<ref>{{cite book|first1= Hong|last1= Deyuan |first2= Pan|last2= Kaiyu|first3= Nicholas J.|last3= Turland|year= 2001|title= Flora of China|volume= 6|pages= 127–132|url= http://flora.huh.harvard.edu/china/mss/volume06/Paeoniaceae.pdf|accessdate= 2016-05-10}}</ref>Većina zeljastih [[višegodišnja biljka|višegodišnjih božura]] naraste do oko 0,25 –1 m, a drvenasti [[grm]]ovi do oko 0,25 – 3,5 m
Božuri prirodno rastu u [[Azija|Aziji]], [[Evropa|Evropi]] i na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].<ref name="halda2004">{{cite book|first1= Josef J.|last1= Halda|first2= James W.|last2= Waddick|year= 2004|title= The genus Paeonia|publisher= Timber Press|location= Oregon, USA}}</ref><ref name="tamura2007">{{cite book|first= Michio|last= Tamura|year= 2007|chapter= Paeoniaceae|pages= 265–269|editor= Klaus Kubitski|title= The Families and Genera of Vascular Plants|volume= IX|publisher= Springer-Verlag|location= Berlin, Heidelberg, Germany}}</ref><ref name="Christenhusz-Byng2016">{{cite journal |author1=Christenhusz, M. J. M. |author2=Byng, J. W. |lastauthoramp=yes | year = 2016 | title = The number of known plants species in the world and its annual increase | journal = Phytotaxa | volume = 261 | pages = 201–217 | url = http://biotaxa.org/Phytotaxa/article/download/phytotaxa.261.3.1/20598 | doi = 10.11646/phytotaxa.261.3.1 | issue = 3 | publisher = Magnolia Press }}</ref> Broj vrsta se procjenjuje na 25-40, a njihovi srodnički i taksonomski međuodnosi i veze još uvijek nisu potpuno razjašnjaeni.<ref>{{cite book|first1= Hong|last1= Deyuan |first2= Pan|last2= Kaiyu|first3= Nicholas J.|last3= Turland|year= 2001|title= Flora of China|volume= 6|pages= 127–132|url= http://flora.huh.harvard.edu/china/mss/volume06/Paeoniaceae.pdf|accessdate= 2016-05-10}}</ref>Većina zeljastih [[višegodišnja biljka|višegodišnjih božura]] naraste do oko 0,25 –1 m, a drvenasti [[grm]]ovi do oko 0,25 – 3,5 m

Verzija na dan 29 maj 2017 u 00:29

Božuri
(Paeonia)
Sistematika
CarstvoPlantae
RedSaxifragales
PorodicaPaeoniaceae
RodPaeonia
L.


Sekcije:

  • Moutan
  • Onaepia
  • Paeoniae
Rasprostranjenje vrsta porodice Paeoniaceae

Božuri (Paeonia) su rod grmolikih cvjetnica iz porodice Paeoniaceae (božuri). Divlje vrste ovog roda su zeljaste višegodišnje biljke koje imaju oštro razdijeljene listove i krupne uočljive bijele, crvene, žute ili ljubičaste cvjetove, sa mnogo prašnika i više posebnih – slobodnih tučkova. Cvjetaju u kasno proljeće ili rano ljeto.

Datoteka:Bozur-habitus (2).jpg
Spoljni izgled (habitus) baštenskog božura
Ispred njega je jedna vrsta perunike (Iris sp.)
Karakteristični raspored i faze otvaranja cvjetova baštenskog božura

Božuri prirodno rastu u Aziji, Evropi i na zapadu Sjeverne Amerike.[1][2][3] Broj vrsta se procjenjuje na 25-40, a njihovi srodnički i taksonomski međuodnosi i veze još uvijek nisu potpuno razjašnjaeni.[4]Većina zeljastih višegodišnjih božura naraste do oko 0,25 –1 m, a drvenasti grmovi do oko 0,25 – 3,5 m

U različitim dijelovima svijeta, osobito na Dalekom istoku, putem usmjerene selekcije, i hibridizacije, nastali su mnogi ukrasni kultivari, kako zeljaste biljke, tako i grmoliki božuri. U Bosni i Hercegovini, božuri se uzgajaju kao ukrasne biljke u baštama, a također i kao komercijalne hortikulturne biljke.

Neke od vrsta božura, kao Paeonia officinalis naprimjer, imaju i ljekovita svojstva.

Filogenija

Prema dosadašnjim genetičkim istraživanjima, jednorodna monotipska porodica Paeoniaceae srodna je sa grupom porodica drvenastih vrsta reda Saxifragales. To je rezultiralo uspostavom slijedećeg kladograma.

Saxifragales

Peridiscaceae

 Drvenasti kladusi 

Paeonia

Altingiaceae

Hamamelidaceae

Cercidiphyllum

Daphniphyllum

 Sržne Saxifragales 

Rod Paeonia
Sekcija Paeoniae

Svi euroazijski zeljasti božuri

Sekcija Moutan
Podsekcija Vaginatae

Svi ostali drvenasti božuri

Podsekcija Delavayanae

P. ludlowii

P. delavayi

Sekcija Onaepia

P. brownii

P. californica

Vrste

Također pogledajte

Vanjski linkovi

  1. ^ Halda, Josef J.; Waddick, James W. (2004). The genus Paeonia. Oregon, USA: Timber Press.
  2. ^ Tamura, Michio (2007). "Paeoniaceae". u Klaus Kubitski (ured.). The Families and Genera of Vascular Plants. IX. Berlin, Heidelberg, Germany: Springer-Verlag. str. 265–269.
  3. ^ Christenhusz, M. J. M.; Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  4. ^ Deyuan, Hong; Kaiyu, Pan; Turland, Nicholas J. (2001). Flora of China (PDF). 6. str. 127–132. Pristupljeno 2016-05-10. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)