Razlika između verzija stranice "Božuri"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 19: | Red 19: | ||
[[Datoteka:Paeoniaceae Distribution.svg|thumb|260px|Rasprostranjenje vrsta porodice ''Paeoniaceae'']] |
[[Datoteka:Paeoniaceae Distribution.svg|thumb|260px|Rasprostranjenje vrsta porodice ''Paeoniaceae'']] |
||
'''Božuri''' (''Paeonia'') su [[rod (biologija)|rod]] grmolikih [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Paeoniaceae]]'' (božuri). Divlje [[vrsta|vrste]] ovog roda su zeljaste višegodišnje biljke koje imaju oštro razdijeljene [[list]]ove i krupne uočljive bijele, crvene, žute ili ljubičaste [[cvijet|cvjetove]], sa mnogo [[prašnik|prašnika]] i više posebnih – slobodnih [[tučak|tučkova]]. Cvjetaju u kasno proljeće ili rano ljeto. |
'''Božuri''' (''Paeonia'') su [[rod (biologija)|rod]] grmolikih [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Paeoniaceae]]'' (božuri). Divlje [[vrsta|vrste]] ovog roda su zeljaste višegodišnje biljke koje imaju oštro razdijeljene [[list]]ove i krupne uočljive bijele, crvene, žute ili ljubičaste [[cvijet|cvjetove]], sa mnogo [[prašnik|prašnika]] i više posebnih – slobodnih [[tučak|tučkova]]. Cvjetaju u kasno proljeće ili rano ljeto. |
||
[[Datoteka: |
[[Datoteka:Bozur-habitus (2).jpg|thumb|300px|left|Spoljni izgled (habitus) baštenskog božura<br/>Ispred njega je jedna vrsta [[perunika|perunike]] (''Iris sp.'')]] |
||
[[Datoteka:Božur-2017.jpg|thumb|200px|Karakteristični raspored i faze otvaranja cvjetova baštenskog božura]] |
|||
Božuri prirodno rastu u [[Azija|Aziji]], [[Evropa|Evropi]] i na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].<ref name="halda2004">{{cite book|first1= Josef J.|last1= Halda|first2= James W.|last2= Waddick|year= 2004|title= The genus Paeonia|publisher= Timber Press|location= Oregon, USA}}</ref><ref name="tamura2007">{{cite book|first= Michio|last= Tamura|year= 2007|chapter= Paeoniaceae|pages= 265–269|editor= Klaus Kubitski|title= The Families and Genera of Vascular Plants|volume= IX|publisher= Springer-Verlag|location= Berlin, Heidelberg, Germany}}</ref><ref name="Christenhusz-Byng2016">{{cite journal |author1=Christenhusz, M. J. M. |author2=Byng, J. W. |lastauthoramp=yes | year = 2016 | title = The number of known plants species in the world and its annual increase | journal = Phytotaxa | volume = 261 | pages = 201–217 | url = http://biotaxa.org/Phytotaxa/article/download/phytotaxa.261.3.1/20598 | doi = 10.11646/phytotaxa.261.3.1 | issue = 3 | publisher = Magnolia Press }}</ref> Broj vrsta se procjenjuje na 25-40, a njihovi srodnički i taksonomski međuodnosi i veze još uvijek nisu potpuno razjašnjaeni.<ref>{{cite book|first1= Hong|last1= Deyuan |first2= Pan|last2= Kaiyu|first3= Nicholas J.|last3= Turland|year= 2001|title= Flora of China|volume= 6|pages= 127–132|url= http://flora.huh.harvard.edu/china/mss/volume06/Paeoniaceae.pdf|accessdate= 2016-05-10}}</ref>Većina zeljastih [[višegodišnja biljka|višegodišnjih božura]] naraste do oko 0,25 –1 m, a drvenasti [[grm]]ovi do oko 0,25 – 3,5 m |
Božuri prirodno rastu u [[Azija|Aziji]], [[Evropa|Evropi]] i na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].<ref name="halda2004">{{cite book|first1= Josef J.|last1= Halda|first2= James W.|last2= Waddick|year= 2004|title= The genus Paeonia|publisher= Timber Press|location= Oregon, USA}}</ref><ref name="tamura2007">{{cite book|first= Michio|last= Tamura|year= 2007|chapter= Paeoniaceae|pages= 265–269|editor= Klaus Kubitski|title= The Families and Genera of Vascular Plants|volume= IX|publisher= Springer-Verlag|location= Berlin, Heidelberg, Germany}}</ref><ref name="Christenhusz-Byng2016">{{cite journal |author1=Christenhusz, M. J. M. |author2=Byng, J. W. |lastauthoramp=yes | year = 2016 | title = The number of known plants species in the world and its annual increase | journal = Phytotaxa | volume = 261 | pages = 201–217 | url = http://biotaxa.org/Phytotaxa/article/download/phytotaxa.261.3.1/20598 | doi = 10.11646/phytotaxa.261.3.1 | issue = 3 | publisher = Magnolia Press }}</ref> Broj vrsta se procjenjuje na 25-40, a njihovi srodnički i taksonomski međuodnosi i veze još uvijek nisu potpuno razjašnjaeni.<ref>{{cite book|first1= Hong|last1= Deyuan |first2= Pan|last2= Kaiyu|first3= Nicholas J.|last3= Turland|year= 2001|title= Flora of China|volume= 6|pages= 127–132|url= http://flora.huh.harvard.edu/china/mss/volume06/Paeoniaceae.pdf|accessdate= 2016-05-10}}</ref>Većina zeljastih [[višegodišnja biljka|višegodišnjih božura]] naraste do oko 0,25 –1 m, a drvenasti [[grm]]ovi do oko 0,25 – 3,5 m |
Verzija na dan 29 maj 2017 u 00:29
Božuri (Paeonia) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Red | Saxifragales |
Porodica | Paeoniaceae |
Rod | Paeonia L.
|
Božuri (Paeonia) su rod grmolikih cvjetnica iz porodice Paeoniaceae (božuri). Divlje vrste ovog roda su zeljaste višegodišnje biljke koje imaju oštro razdijeljene listove i krupne uočljive bijele, crvene, žute ili ljubičaste cvjetove, sa mnogo prašnika i više posebnih – slobodnih tučkova. Cvjetaju u kasno proljeće ili rano ljeto.
Božuri prirodno rastu u Aziji, Evropi i na zapadu Sjeverne Amerike.[1][2][3] Broj vrsta se procjenjuje na 25-40, a njihovi srodnički i taksonomski međuodnosi i veze još uvijek nisu potpuno razjašnjaeni.[4]Većina zeljastih višegodišnjih božura naraste do oko 0,25 –1 m, a drvenasti grmovi do oko 0,25 – 3,5 m
U različitim dijelovima svijeta, osobito na Dalekom istoku, putem usmjerene selekcije, i hibridizacije, nastali su mnogi ukrasni kultivari, kako zeljaste biljke, tako i grmoliki božuri. U Bosni i Hercegovini, božuri se uzgajaju kao ukrasne biljke u baštama, a također i kao komercijalne hortikulturne biljke.
Neke od vrsta božura, kao Paeonia officinalis naprimjer, imaju i ljekovita svojstva.
Filogenija
Prema dosadašnjim genetičkim istraživanjima, jednorodna monotipska porodica Paeoniaceae srodna je sa grupom porodica drvenastih vrsta reda Saxifragales. To je rezultiralo uspostavom slijedećeg kladograma.
|
|
---|
Vrste
- Zeljaste vrste (oko 30)
- Paeonia algeriensis
- Paeonia anomala
- Paeonia arietina
- Paeonia broteri
- Paeonia brownii
- Paeonia californica
- Paeonia cambessedesii
- Paeonia clusii
- subsp. clusii
- subsp. rhodia
- Paeonia coriacea
- Paeonia corsica
- Paeonia daurica
- subsp. coriifolia
- subsp. daurica
- subsp. macrophylla
- subsp. mlokosewitschii
- subsp. tomentosa
- subsp. velebitensis
- subsp. wittmanniana
- Paeonia emodi
- Paeonia intermedia
- Paeonia kesrouanensis
- Paeonia lactiflora
- Paeonia mairei
- Paeonia mascula (Balkan), Sinonim: Paeonia corallina)
- Paeonia obovata
- subsp. willmottiae
- Paeonia officinalis
- Paeonia parnassica
- Paeonia peregrina
- Paeonia sterniana
- Paeonia tenuifolia
- Paeonia veitchii
- Drvenaste vrste (oko 8)
- Paeonia decomposita
- Paeonia delavayi
- Paeonia jishanensis; Sinonim: Paeonia spontanea
- Paeonia ludlowii
- Paeonia ostii
- Paeonia qiui
- Paeonia rockii; Sinonim; Paeonia suffruticosa subsp. rockii
-
Paeonia anomala
-
Paeonia broteri
-
Paeonia brownii
-
Paeonia californica
-
Paeonia cambessedesii
-
Paeonia cambessedesii
-
Paeonia daurica mlokosewitschii
-
Paeonia delavayi
-
Paeonia emodi
-
Paeonia intermedia
-
Paeonia ludlowii
-
Paeonia mairei
-
Paeonia mascula
-
Paeonia russoi
-
Paeonia obovata japonica
-
Paeonia officinalis
-
Paeonia ostii
-
Paeonia rockii
-
Paeonia tenuifolia
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Božuri |
- ^ Halda, Josef J.; Waddick, James W. (2004). The genus Paeonia. Oregon, USA: Timber Press.
- ^ Tamura, Michio (2007). "Paeoniaceae". u Klaus Kubitski (ured.). The Families and Genera of Vascular Plants. IX. Berlin, Heidelberg, Germany: Springer-Verlag. str. 265–269.
- ^ Christenhusz, M. J. M.; Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. Nepoznati parametar
|lastauthoramp=
zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=
) (pomoć) - ^ Deyuan, Hong; Kaiyu, Pan; Turland, Nicholas J. (2001). Flora of China (PDF). 6. str. 127–132. Pristupljeno 2016-05-10. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)