Tučak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Cvijet of Magnolia × wieseneri sa mnogo tučkova koji zajedno čine ginecij u sredini cvijeta
Cvijet predstavnika roda Hippeastrum: prašnici i tučak sa njuškom
Hippeastrum: stigma i vrat tučka

Tučak (lat. pistillum) ili ginecij (grč. γυνή - gyne = žena + οἶκοςj - oikos = dom) je ženski dio cvijeta skrivenosjemenjača, koji se sastoji od jednog ili više sraslih oplodnih listića (karpela), u čijoj unutrašnjosti se nalazi šupljina sa zamecima sjemena. Tučak ih štiti od mogućih vanjskih uticaja, osobito od isušivanja. Može se biti apokarpni, sa nezavisnim (odvojenim) plodnim listovima cvjetišta, koji nisu međusobno srasli, te cenokarpni, sa međusobno sraslim plodnim listovima, koji zajedno čine tučak.[1][2]

Cenokarpni ginecij može opet biti sinkarpni (cenokarpno-sinkarpni), kada je plodnica podijeljena pregradama na tzv. lokule (višegradne plodnice) i parakarpni (cenokarpno-parakarpni), kada plodnica ims jednu jedinstvenu šupljinu (jednogradna plodnica).

Kod većine biljaka, tučak je građen iz tri dijela:

  • njuška ili žig (lat. stigma);
  • vrat tučka (lat. stylus), i
  • plodnica (lat. ovarium, germen).

Njuška ili žig je na vrhu tučka, a često je hrapava ili ljepljiva, da bi se za nju lahko zalijepila polenova zrna. U njoj je i tekućina s biljnim hormonima, koja izaziva klijanje polenovih zrna u polenovu cijev.

Vrat tučka se nastavlja na njušku i veže je za plodnicu. Kroz njega prolazi isklijala polenova cijev na putu do plodnice. Kod nekih cvjetova, vrat se može aktivno savijati i prilagođavati položaj njuške u najpovoljniji smjer za oprašivanje. Tkivo vrata najčešće je omehko sa sluzi, a služi za ishranu polenovih cijevi tokom njihovog rasta prema sjemenim zamecima. Iako od svake karpele nastaje jedan vrat, u cvjetovima s više karpela, mogu srastati u jedan, zajednički vrat tučka.

Plodnica je donji, prošireni dio tučka, gdje se nalaze sjemeni zameci i u kojem se odvija oplodnja.

Karpele, pa tako i tučak, strukture su koje su homologne megasporofilima sjemenih paprati i golosjemenjača. Zna se da su karpele prvobitnih skrivenosjemenjača su bile krupne, listolike, sa velikim brojem nepotpuno sraslih sjemenih zametaka, što se zadržalo i kod suvremenih primitivnih grupa. Paralelno, evolucija cvjetnica je vodila ka smanjivanju broja provodnih snopića u karpeli, sa tri na jedan.

Položaji plodnice[uredi | uredi izvor]

Položaji plodnice u odnosu na cvjetište:
I – natcvjetna,
II –sredcvjetana,
III – potcvjetna.
a – andrecij,
g – ginecij,
p – krunica,
s – čašica,
r – cvjetna loža

Prema broju plodnih listića u tučku razlikuju se dva osnovna oblika ginecija (i cvjetova):

  1. monokarpni – imaju jedan oplodni listić u strukturi jednog tučka; i
  2. polikarpni – sa više oplodnih listića; oni mogu biti:

apokarpni, kada se satoje od više nesraslih tučkova; i
cenokarpni, od sraslih tučkova. Zavisno od stepena srastanja, dijele se na:

  • sinkarpne,
  • parakarpne i
  • lizikarpne ginecije.

Na osnovu položaja plodnice prema ostalim dielovima cvijeta, razlikuju se:

  • hipogini – sa natcvetnom plodnicom;
  • perigini – sa sretcvjetnom i
  • epigini cvjetovi, sa potcvjetnom plodnicom.

Natcvjetn plodnice se nalazi iznad ostalih dijelova cvijeta, odnosno ravnine cvijetne lože i perijanta. Natcvjetna plodnica je tipski obilježje skrivenosjemenjača. Sretcvjetnu plodnicu okružuje čašasta cvjetna loža, koja ne srasta sa njenim zidom, a u istoj je razini na cvietnoj osi kai i perijant. Ovakve plodnice imaju, npr. cvjetovi trešnje i većina ostalih predstavnika porodice Rosaceae. Potcvjetna plodnica se nalazi u čašolikoj cvijetnoj loži koja sa njome srasta, pa su ostali dijelovi cvijeta pričvršćeni za cvijetnu osu iznad plodnice. Potcvjetne plodnice imaju, naprimjer suncokret, perunika i druge vrste.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]