Rosaceae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ruže
(Rosaceae)
KredaHolocen
Cvijet divlje ruže Rosa canina
Cvijet divlje ruže Rosa canina
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaAngiospermae
RazredEudikotiledone
RedRosales
PorodicaRosaceae
Globalno rasprostranjenje predstavnika porodice Rosaceae

Rosaceae je porodica ruža, srednje veličine među cvjetnicama, koja obuhvata oko 2.830 vrsta u 95 rodova.[1] Porodica je imenovana po tipskom rodu Rosa (=ruže). Među mnogim, vrstama bogatim rodovima su Alchemilla (270), Sorbus (260), Crataegus (260), Cotoneaster (260), Rubus (250),[1] i Prunus (plums, cherries, peaches, apricots, and almonds) with about 200 species.[2]. Svi navedeni mrojevi vrsta su samo procjene, bez krajnjih obrisa širine biodiverziteta rodova i porodice. U porudici Rosaceae su predstavnici zeljastih biljki, žbunova i drveća. Većina vrsta su listopadne, ali ima i zimzelenih.[3] Rasprostranjene su širom svijeta, ali su najrannolikije na Sjevernoj hemisferi].

Porodica ruža obuhnata nekoliko ekonomski veoma važnih vrsta, uključujući i mnogo jestivo voće, kao što su jabuke, kruške, dunje, marelice, šljive, višnje, breskve, maline, i jagode), bademi, i ukrasno drveće i grmlje.[3]

Glavna obilježja[uredi | uredi izvor]

Uzdužni presjek cvijeta jdne ruže
Rosaceae u suvremenoj filogenetskoj klasifikaciji angiospermi
Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).

U porodicu ruža se svrstavaju veoma raznolike biljke po mnoštvu svojstava, od jednogodišnjih zeljastih biljaka, preko grmova i šiblja do visokog drveća.

  • Listovi su im raspoređeni naizmjenično; jednostavni su, razdijeljeni ili sastavljeni, goli ili dlakavi, većinom s zapercima (palistićima).
  • Cvjetovi su najčešće u različitim cvastima, kao što su grozdovi, štitasti, metličasti, rjeđe pojedinačni. Većinom su dvospolni, rjeđe jednospolni, uglavnom sa dvostrukim ocvijećem, tj. sa čašicom i krunicom (vjenčićem), rjeđe jednostavni, bez ocvijeća. Čašica i kunica imaju najčešće po 5 lapova (rjeđe 4 do 8) čašičnih (lapovi) i kruničnih (lastice) listića. Nerijetko se između lapova čašice nalazi jednak broj listića u vanjskoj čašici. Broj latica i lapova je redovno jednak. Kod mnogih vrsta, krunica je bijela, žuta, ružičasta ili crvena, a rijetko je nemaju, kao npr. u rodovima Sanguisorba i Alchemilla. Najčešće imaju mnogobrojne prašnike (10 do 50), a rijetko ih je 4 ili samo 1 (Alchemilla). Mogu imati jednu, više ili mnogo plodnica, koje su slobodne ili srasle sa cvjetištem.

Najčešća a cvijetna formula petozračnih ruža ruža je:

  • .
  • Plodovi mogu biti različiti, kao što su sočna koštunica, jezgraste podrasle bobe, zbirni plodovi (jagodasti, koštuničasti kod kupina, šipak) te suhi pucavci.
Glavne karakteristike potporodica
Potporodica Položaj plodnice
(ovarija)
Tip ploda Haploidni broj hromosoma (n)
Amygdaloideae Donja (ili gornja) slobodna, jednokarpelna, jednojajna Koštunica
8
Maloideae Donja srasla, uni- ili pentakarpelna, sinkarpna, jednojajna Jabuka
17
Rosoideae Donja (ili gornja) višekarpelna, apokarpna, jednojajna Ahenija
7
Spiraeoideae Donja (ili gornja), uni- i pentakarpelna, apokarpna, višejajna Folikul
9

Mnoge vrste porodice ruža se uzgajaju u gortikulturi (kao ukrasne biljke, a najpoznatije su ruže) ili kao ekonomski značajno voće va ogromnim brojem kultivirtanih sorata, kao što ih imaju, npr. jabuka, šljiva, kruška, trešnja, breskva, malina, jagoda i druge vrste.[4][5]

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Predstavnici ove raznolike porodica biljaka, sa oko 3000 vrsta drveća, grmova i zeljastih biljaka, rasprostranjeni su u svim klimatima i vegetacijskim zonama, od tropskih do arktičkih, od nizijskih do visokoplaninskih područja, s najvećim brojem vrsta u Istočnoj Aziji i Zapadnoj Americi (cirkumpacifički dio areala).

Rosaceae su, dakle, kosmopolitski rasprostranjene i ađene su gotovo svuda osim Antarktika, ali su prvenstveno koncentrirane na Sjevernoj hemisferi, u regijama koje nisu pustinje ili tropske prašume.

Taksonomija – Rodovi[uredi | uredi izvor]

Fragaria vesca, potporodica Rosoideae
Spirea salicifolia, potprodisa Spiroidae
Prunus spinosa potporodica Amygdaloideae
Malus domestica, potporodica Maloideae
Aremonia agrimonoides, tribus Sanguisorbeae
  1. Acaena
  2. Adenostoma
  3. Agrimonia
  4. Alchemilla
  5. Amelanchier
  6. × Amelasorbus
  7. Aphanes
  8. Aremonia
  9. Armeniaca
  10. Armenoprunus
  11. Aronia
  12. Aruncus
  13. Batidea
  14. Cerasus
  15. Cercocarpus
  16. Chaenomeles
  17. Chamaebatia
  18. Chamaebatiaria
  19. Chamaemeles
  20. Chamaerhodos
  21. Cliffortia
  22. Coleogyne
  23. Coluria
  24. Comarum
  25. Cotoneaster
  26. Cowania
  27. Crataegus
  28. × Crataemespilus
  29. Cydonia
  30. Cylactis
  31. Dasiphora
  32. Dichotomanthes
  33. Docynia
  34. Dryas
  35. Drymocallis
  36. Duchesnea
  37. Eriobotrya
  38. Eriolobus
  39. Exochorda
  40. Fallugia
  41. Filipendula
  42. Fragaria
  43. Geum
  44. Hesperhodos
  45. Hesperomeles
  46. Holodiscus
  47. Horkelia
  48. Horkeliella
  49. Ivesia
  50. Kageneckia
  51. Kelseya
  52. Kerria
  53. Leucosidea
  54. Lindleya
  55. Luetkea
  56. Maddenia
  57. Malacomeles
  58. Malus
  59. Margyricarpus
  60. Mespilus
  61. Neillia
  62. Nuttallia
  63. Oemleria
  64. Orthurus
  65. Osteomeles
  66. Pentactina
  67. Pentaphylloides
  68. Pentaphyllum
  69. Peraphyllum
  70. Petrophytum
  71. Photinia
  72. Physocarpus
  73. Polylepis
  74. Potentilla
  75. Prinsepia
  76. Prunus
  77. Purshia
  78. Pyracantha
  79. Pyrus
  80. Rhaphiolepis
  81. Rhodotypos
  82. Rosa
  83. Rubus
  84. Sanguisorba
  85. Sarcopoterium
  86. Sibbaldia
  87. Sibbaldianthe
  88. Sibbaldiopsis
  89. Sibiraea
  90. Sieversia
  91. Sorbaria
  92. × Sorbocotoneaster
  93. × Sorbaronia
  94. Sorbopyrus
  95. Sorbus
  96. Spenceria
  97. Spiraea
  98. Spiraeanthus
  99. Stephanandra
  100. Tetraglochin
  101. Vauquelinia
  102. Waldsteinia
  103. Woronowia
  104. Xerospiraea
Bez priznatih vrsta:
  1. Acomastylis
  2. Adenorachis
  3. Amelasorbus
  4. Ametron
  5. Amygdalopersica
  6. Amygdalopsis
  7. Amygdalus
  8. Ancistrum
  9. Anthomeles
  10. Argentina
  11. Aria
  12. Ariosorbus
  13. Atomostigma
  14. Aucuparia
  15. Azarolus
  16. Basilima
  17. Batidaea
  18. Bencomia
  19. × Bollwilleria
  20. Bossekia
  21. Brachycaulos
  22. Brayera
  23. Callionia
  24. Caryophyllata
  25. × Cerapadus
  26. × Cerasolouiseania
  27. Cerasolouiseania
  28. Chamaemespilus
  29. Chionice
  30. Chloromeles
  31. Comarella
  32. Cormus
  33. × Crataegomespilus
  34. × Crataegosorbus
  35. Cusso
  36. Cycnia
  37. × Cydolus
  38. Cylastis
  39. Dalibarda
  40. Dendriopoterium
  41. Docyniopsis
  42. Dodecadia
  43. Dryadanthe
  44. Eleiosina
  45. Eleutherocarpum
  46. Emplectocladus
  47. Epicostorus
  48. Eriogynia
  49. Eriolithis
  50. Erythrocoma
  51. × Geversia
  52. Gillenia
  53. Hagenia
  54. Hagidryas
  55. Hahnia
  56. Heteromeles
  57. Hultenia
  58. Hulthemia
  59. × Hulthemosa
  60. Hypargyrium
  61. Juzepczukia
  62. Lachemilla
  63. Lauro-cerasus
  64. Laurocerasus
  65. Lazarolus
  66. Leucoxyla
  67. Lindleyella
  68. Lydaea
  69. Lyonothamnus
  70. × Margyracaena
  71. Melanobatus
  72. Microcerasus
  73. Micromeles
  74. Morilandia
  75. Nagelia
  76. Neviusia
  77. Oncostylus
  78. Opulaster
  79. Osmaronia
  80. Ostinia
  81. Oxyacantha
  82. Padus
  83. Parageum
  84. Parmena
  85. Persica
  86. Piletophyllum
  87. × Pirocydonia
  88. Pirus
  89. Pleiosepalum
  90. Polystorthia
  91. Porteranthus
  92. Potaninia
  93. Potentillopsis
  94. Poterium
  95. Pourthiaea
  96. Prunopsis
  97. Pygeum
  98. × Pyracomeles
  99. × Pyralus
  100. × Pyraria
  101. Pyrenia
  102. Pyro-cydonia
  103. × Pyronia
  104. Rubacer
  105. Schistophyllidium
  106. Sericotheca
  107. Sinomalus
  108. Smegmadermos
  109. Smegmaria
  110. Sorbaronia
  111. × Sorbopyrus
  112. Stellariopsis
  113. Stranvaesia
  114. Thecanisia
  115. Tormentilla
  116. Torminalis
  117. Torminaria
  118. Trichothalamus
  119. Tridophyllum
  120. Tylosperma
  121. Ulmaria
  122. Waldeckia

(Pot)porodice[uredi | uredi izvor]

Porodica ruža se tradicijski dijeli u šest potporodica, koje razni autori smatraju posebnim porodicama:

  • Rosoideae,
  • Spiraeoideae,
  • Maloideae (Pomoideae),
  • Amygdaloideae (Prunoideae),
  • Neuradoideae, i
  • Chrysobalanoideae.[6] Mnogo bliže (1971.), Chrysobalanoideae su tretirane kao porodica, ali također u redu Rosales.[7] Pristalice te pretpostavke, pomoću molekulske analize, u ruže svrstavaju i Malpighiales u Neuradoideae su uključene u Malvalvales. U programu Engler sistema, priznate sui Rosoideae, Dryadoideae, Lyonothamnoideae, Spireoideae, Amygdaloideae i Maloideae. One su prvenstveno odnose na dijagnostifikaciju na osnovu strukture plodova. Novijija istraživanja su potvrdila da su sve ove grupe monofiletske.[8]

Hutchinson (1964.) i Kalkmann (2004.) priznaju samo plemena (17 i 21). Takhtajan (1997.) razgraničava 10 potporodica: Filipenduloideae, Rosoideae, Ruboideae, Potentilloideae, Coleogynoideae, Kerroideae, Amygdaloideae (Prunoideae), Spireoideae, Maloideae (Pyroideae), Dichotomanthoideae i 21 pleme. Moderniji model razlikuje tri potporodice, od kojih je jedna (Rosoideae) uglavnom ostala ista. Kladogram porodice je:

 Rosoideae 

Filipendula

 Rosodae nom. illeg.;

Rubus

Sanguisorbeae

Rosa

Potentilleae (uključujući Fragaria)

Colurieae

Dryadoideae

 Amygdaloideae
(pogrešno Spiraeoideae)

Lyonothamnus

Amygdaleae
(ranije Amygdaloideae sensu stricto)

Sorbarieae

Spiraeeae

 Kerriodae nom. illeg.

Kerrieae

Exochordeae (sin.: Osmaronieae, nom. illeg.)

 Pyrodae nom. illeg.

Gillenia

 Maleae
(ranije Maloideae sensu lato)

Kageneckia

Vauquelinia

Lindleya

Malinae
(ranije Maloideae (ili Pomoideae) sensu stricto)

Od tri kladističke asnalize u 1999., jedna je počivala na fenotipovimas, jedna na molekulskoj genetici, a treća je bila kombinacija ove dvije.[9] Jedina velika razlika u odnosu na gornji kladogram je pozicija Kerria, koje su bazne u Evansovom sistemu, a ugrađene u Spiraeoideae, po Potteru et al.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Angiosperm Phylogeny Website". mobot.org.
  2. ^ Bortiri, E.; Oh, S.-H.; Jiang, J.; Baggett, S.; Granger, A.; Weeks, C.; Buckingham, M.; Potter, D.; Parfitt, D.E. (2001). "Phylogeny and Systematics of Prunus (Rosaceae) as Determined by Sequence Analysis of ITS and the Chloroplast trnL-trnF Spacer DNA". Systematic Botany. 26 (4): 797–807. doi:10.2307/3093861.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ a b Watson, L.; Dallwitz, M.J. (1992). The families of flowering plants: descriptions, illustrations, identification, and information retrieval. Version: 21 March 2010. delta-intkey.com. Arhivirano s originala, 14. 5. 2011. Pristupljeno 17. 5. 2016.
  4. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  5. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Lawrence, G.H.M. 1960. Taxonomy of Vascular Plants. Macmillan.
  7. ^ Caratini, Roger. La Vie de plantes. 1971. Encyclopédie Bordas.
  8. ^ Potter, D., et al. (2007). Phylogeny and classification of Rosaceae. Plant Systematics and Evolution. 266(1–2): 5–43.
  9. ^ "Rosaceae Phylogeny and Evolution". utoronto.ca. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 17. 5. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]