Malus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Jabuke
Purple prince crabapple tree.JPG
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Red Rosales
Porodica Rosaceae
Potporodica Amygdaloideae[1]
Rod Malus Mill.
Vrsta vidi tekst

Malus je rod sa oko 30 do 55 vrsta[2] malih listopadnih drveća ili grmova iz porodice Rosaceae, uključujući i dobro poznatu i "pripitomljenu" domaću jabuku (M. domestica). Druge vrste ovog roda općenito su poznate kao divlje jabuke. Ovaj rod uglavnom raste u umjerenim zonama sjeverne hemisfere.

Opis[uredi | uredi izvor]

Drvo jabuke obično dosegne punu visinu od 4 do 12 m, sa grmovitom i gustom krošnjom. Listovi su obično dugi 3 do 10 cm, naizmjenični i jednostavni, sa neznatno nazubljenom ivicom. Cvjetovi su skupljeni u cvasti, svaki sa pet latica, obično bijelih, mada postoje i crvene i ružičaste vrste. Cvjetovi su dvospolni, tj. svaki cvijet na svakoj jedinci ima i muške i ženske dijelove, obično sa crvenim prašnicima koji obilno daju polen te polu-inferiorne tučke. Cvjetanje se dešava u proljeće nakon 50 do 80 akumuliranih temperaturnih suma (GDD) (što dosta varira u zavisnosti od podvrste i sorte).

Jabukama je potrebno međusobno oprašivanje između jedinki pomoći insekata (obično pčela, koje neometano posjećuju cvjetove tražeći nektar i polen). Cvjetovi ne mogu oprašiti sami sebe (uz izuzetak nekoliko posebno uzgojenih sorti), a samooprašivanje je nemoguće, tj. oprašivanje pomoću insekata je nezamjenjivo. Nekoliko vrsta iz ovog roda, uključujući i domaću jabuku, može se slobodno ukrštati.[3] Jabuke koriste za hranu larve mnogih vrsta iz reda Lepidoptera.

Plod je ovalnog, loptastog oblika, različitih veličina od 1 do 4 cm u promjeru kod većine divljih vrsta, do 6 cm kod vrste M. sylvestris sieversii, do 8 cm kod većine domaćih jabuka (M. domestica), a čak i veći kod određenih kultiviranih domaćih jabuka. U središtu ploda nalazi se pet karpela, smještenih u obliku zvijezde sa po jednom ili dvije sjemenke u svakom.

Uzgoj[uredi | uredi izvor]

Divlje jabuke su popularne kao ukrasna drveća, koje daju lijepe cvijetove u proljeće i plodove živih boja u jesen. Plodovi se mogu dosta dugo čuvati tokom zime. Odabrani su i mnoge hibridne sorte, među kojima su naprimjer sorte Everest[4] i Crveni sentinel[5] dobile nagradu za vrtne zasluge Kraljevskog hortikulturnog društva. Drugi varijeteti su obrađeni pod imenima svojih vrsta.

Neke vrste divljih jabuka koriste se kao osnova za kalemljenje domaćih jabuka, kojima daju i određene željene osobine.[6] Naprimjer, stablo varijeteta vrste M. baccata, poznate i kao sibirska divlja jabuka koriste se za dobijanje dodatne otpornosti na hladnoću za sorte domaće jabuke u hladnim sjevernim područjima.[7]

Vrste[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Potter, D., et al. (2007): Phylogeny and classification of Rosaceae. Plant Systematics and Evolution. 266(1–2): 5–43. doi:10.1007/s00606-007-0539-9
  2. ^ Phipps, J.B. (1990). "A checklist of the subfamily Maloideae (Rosaceae)". Can. J. Bot. 68 (10): 2209. 
  3. ^ Ken Wilson; D.C. Elfving. "Crabapple Pollenizers for Apples". Ontario Ministry of Agriculture and Food. Pristupljeno 12. 9. 2013. 
  4. ^ "RHS Plant Selector - Malus 'Evereste'". Pristupljeno 20. 7. 2013. 
  5. ^ "RHS Plant Selector - Malus 'Red Sentinel'". Pristupljeno 20. 7. 2013. 
  6. ^ Apple Tree Rootstocks Ecogardening Factsheet #21, ljeto 1999.
  7. ^ Odjeljenje prirodnih resursa Aljaske