Idi na sadržaj

Breskva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Breskva
Plod breskve
Plod breskve
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RedRosales
PorodicaRosaceae
RodPrunus
Vrste
Prunus persica - breskva
Cvijet vinogradske breskve

Breskva (lat. Prunus persica) je biljka iz porodice Rosaceae. Porijeklom je iz Kine, a uzgaja se širom svijeta zbog sočnih plodova.

Karakteristike

[uredi | uredi izvor]

To je listopadno drvo, naraste od 5–10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno sa bademom, uvrštena je u podred Amygdalus unutar reda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7–15 cm i 2–3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvijetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promjeru, ružičasti sa 5 latica. Plod je koštunjičav, sa jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj košpici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. Zajedno sa višnjama, šljivama i kajsijama, breskva spada u koštunjičavo voće.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Breskva nosi naučno ime persica, izvedeno od vjerovanja starih evropljana da su breskve porijeklom iz Perzije (današnji Iran). Današnji botaničari su postigli konsenzus, da je stvarno porijeko breskve Kina, a da je preko Perzije i Mediterana, stigla u Evropu takozvanim Putem svile davno prije nove ere.[1] Kultivirane breskve se dijele u dvije kategorije: one kod kojih je košpica slijepljena s tijelom ploda, i one kod kojih se košpica lako odvaja od tijela. Obje kategorije imaju bijelo ili žuto tijelo ploda. Breskve sa bijelim tijelom obično su veoma slatke i manje kisele, dok su žute obično više kisele, mada to zavisi od sorte.

Hemijski sastav

[uredi | uredi izvor]
Breskva, jestivi dijelovi
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija165 kJ
Ugljikohidrati9.5 g
Šećeri8.4 g
Masnoće0.3 g
Bjelančevine0.9 g
Vitamin A ekviv.16 μg (2%)
Folna kiselina (Vit. B9)4 μg (1%)
Vitamin C6.6 mg (11%)
Željezo0.25 mg (2%)
Kalij190 mg (4%)
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Huxley, A., ed. (1992). New RHS Dictionary of Gardening. Macmillan ISBN 0-333-47494-5.