Prunus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Prunus
Izbeharala višnja Prunus cerasus
Sistematika
Natcarstvo Eukaryota
Carstvo Plantae
Potcarstvo Tracheobionta
Divizija Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Potklasa Rosidae
Red Rosales
Porodica Rosaceae
Potporodica Amygdaloideae[1][2]
Pleme Amygdaleae
Rod

Prunus
L., 1753 [1]
Podrodovi:

Prunus je rod drvenastih predstavnika porodice Rosaceae, koji uključuje nekoliko vrsta kuiltiviranih voćki, kao što su Prunus domestica (šljiva), trešnje, breskva ili kajsija, marelica ili badem. Od oko 700 opisanih taksona, priznato je oko 100 važećih.[3][4]

Opis[uredi | uredi izvor]

Vegetativna obilježja[uredi | uredi izvor]

Ilustracija badema (Prunus dulcis)

Vrste roda Prunus su listopadno, rijetko zimzelen (sekcija Laurocerasus ) drveće i grmovi, koje, ovisno o vrsti i okolinskim uvjetima, dosežu visinu od oko 0,3 do 30 metara. Neke od vrsta imaju bodljikave trnove.

Listovi su alternativni i uvijenui, ponekad zajedno u buketu, raspoređeni uglavnom na granama; podijeljeni su na peteljke i liske (plojke). Na gornjem kraju peteljke često se nalazi upadljivo žljezdano ispupčenje koje služi ko vanlisna nektarija. Jednostavne, ravne listne plojke su različito oblikovane, u zavisnosti od vrste, sa perastom ili mrežastob nervaturom. Uglavnom su zeljasti, rijetko kožasti. Obod lista je obično nazubljen, rijetko gladak ili režnjevit. U nekih vrsta miris lišća je aromatičan, naprimjer, kod gorkih badema. Površine lista obično nisu dlakava. Dva zaliska su podložna promjenama ili ih nema, nisu međusobno spojeni, kao ni sa peteljkom.

Generativna obilježja[uredi | uredi izvor]

Cvetovi su pojedinačni ili uglavnom po nekoliko može biti u vršnom dijelu izdanka ili su bočni, jednostavani ili u grozdovima cvjetonosnne grančice, a pojavljuju se prije ili istovremeno sa listanjem Nemaju brakteja. Cvijetne grančice su duge, vrlo kratke ili odsutne.

Peterozračni cvjetovi Prunus tomentosa
Dobro se vidi pet pričvršćenih latica (kruničnih listića)

Dvospolni cvjetovi su radijalne simetrije, sa peteročlanim dvostrukim cvijetnim omotačem (ocvijećem). Cvjetna čašica (hipantij) je drugačije oblikovana. Sadrži pet ispruženih, zelenih ili smeđih listića koji formiraju čašicu, u kojoj pada nektar nakon cvjetanja i normalno se rasprostire. Krunični vijenac sadrži pet bijelih do ružičastih, rijeđe crvenih, slobodnih latica. One su eliptične do kružne, pričvršćene i oni otpadaju prije uvenuća. Tučaj je dostupan. Oko 10 do 100 plodnih prašnika se međusobno značajno razlikuju, slobodni su i nisu spojeni sa laticama. Pojedinačni (plodni listići) karpeli slobodno stoje u hipantiju, zaštitni, čašastocjevaste strukture na vanjskom rubu gdje naliježu na lapove i latice. Svaki jajnik sadrži 1-2 viseće, anatropne ovule. Dvostruko ocvijeće može biti sa dva ili tri plodna lista. Gotovo terminalni tučak je ravna i završava u glavi (njuški, žigu) ili štitastom vrhu. Oprašivanje je putem insekata, najčešće reda Hymenoptera (entomofilija). Kod prunusa su plodni listovi (karpele) uključene u plodove. Zid jajnika, kao perikarp, diferencira se u tri različite zone tkiva: drvenasti i kamenasti endokarp okružuju stvarnu sjemenku. Mezokarp je od celuloze, a egzokarp stvara konačni epiderm kože ploda. Ova struktura je tipska za koštunice, koje se često jestiva pulpa koja se koristi u poljoprivredi. Kada dozriju, plodovi su žuti do narandžasti, crveni do ljubičasti ili gotovo crni. Mogu biti dlakavi. Sjemena mogu biti različitog okusa i može uključivati neke vrste alkaloida, kao što je amigdalin, npr. Distribucijska jedinica (dijaspora) je plod koji pada pred narednu sezonu i preko mnogih životinjskih vrsta (zoohorija), posebno ptica se širi i na velike udaljenosti.

Sastojci i broj hromosoma[uredi | uredi izvor]

Sjemenke često sadrže cijanogene glikozide (uglavnom amigdalin) koji su otrovni. U mladicama i korijenu obično dolazi prunasin, a u većim količinama se formira sorbitol.

U hromosomskoj garnituri, osnovni broj je n = 8, što daje slijedeće ploidnosti: 2, 3, 4, 6 ili 7 (di-, tri- do heptaploidije).

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Prunus je nekada smatran samo rodom potporodice koštičavog voća (Amygdaloideae). Nakon molekulskogenetičkih istraživanja, dokazano je da je ovo tribus Amygdaleae u potfamiliji Spiraeoideae.[5]

Za taksonomski rang roda postoje različite klasifikacije. Neke od vrsta su podijeljene u nekoliko klasa, ali to nije podržano dokazima molekulske genetike. Nedavni rodovi Padus, Padellus, Cerasus, Amygdalus, Persica, Armeniaca i Laurocerasus su integrirani u Prunus i smatraju se sinonimima. Analize molekulske genetike djelimično podržavaju klasičnu podjela na pet podrodova, ali je nedostajala klasifikacija da je samo monofiletski takson.[6] Prema novijoj klasifikaciji Wena i suradnika (2008.), sada je u ovaj rod uključeno 90 vrsta bivšeg roda Pygeum i pet vrsta iz roda Maddenia.[7] Rod pritom sadrži oko vrsta.

Kao sinonimi za Prunus, još uvijek se navode: Amygdalopersica, Amygdalophora, Amygdalopsis, Amygdalus, Armeniaca, Cerapadus, Ceraseidos, Cerasus', Emplectocladus, Lauro-cerasus, Laurocerasus, Maddenia, Padellus, Padus , Persica, Pygeum Djelimični rang sekcije sada imaju:

Podredovi, sekcije i pripadajuće vrste, prikazani su kako slijedi:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ D. Potter, T. Eriksson, R. C. Evans, S. Oh, J. E. E. Smedmark, D. R. Morgan, M. Kerr, K. R. Robertson, M. Arsenault, T. A. Dickinson & C. S. Campbell (2007). "Plant Systematics and Evolution http://biology.umaine.edu/Amelanchier/Rosaceae_2007.pdf".  Nepoznat parametar |títle= ignorisan (pomoć)
  2. ^ http://www.iapt-taxon.org/nomen/main.php?page=art19#Ex.5 Amygdaloideae.
  3. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  5. ^ {{citbook|author=Potter D. et al.|year=2007|title=Phylogeny and classification of Rosaceae. In: Plant Systematics and Evolution, Band 266, 2007, S. 5–43. [[DOI:10.1007/s00606-007-0539-9}}
  6. ^ Sangtae Lee, Jun Wen: A phylogenetic analysis of Prunus and the Amygdaloideae (Rosaceae) using ITS sequences of nuclear ribosomal DNA. In: American Journal of Botany, Band 88, Nr. 1, 2001, S. 150–160, (online).
  7. ^ Jun Wen, Scott T. Berggren, Chung-Hee Lee, Stefanie Ickert-Bond, Ting-Shuang Yi, Ki-Oug Yoo, Lei Xie, Joey Shaw & Dan Potter: Phylogenetic inferences in Prunus (Rosaceae) using chloroplast ndhF and nuclear ribosomal ITS sequences. In: Journal of Systematics and Evolution, Band 46, Nr. 3, 2008, S. 322–332: (PDF-Datei; 388 kB).
  8. ^ Joey Shaw, Randall L. Small: Chloroplast DNA phylogeny and phylogeography of the North American plums (Prunus subgenus Prunus section Prunocerasus, Rosaceae). In: American Journal of Botany, Band 92, 2005, S. 2011–2030, doi: 10.3732/ajb.92.12.2011
  9. ^ Ohta Satoshi et al.:Genetic Characterization of Flowering Cherries (Prunus subgenus Cerasus) Using rp116-rp114 Spacer Sequences of Chloroplast DNA. In: Journal of the Japanese Society for Horticultural Science, Band 75, Nr. 1, 2006. S. 72–78 [http://rms1.agsearch.agropedia.affrc.go.jp/contents/JASI/pdf/society/72-1652.pdf.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]