Rozide

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Rozide
Raznolisna mlječika (Euphorbia heterophylla)
Raznolisna mlječika
(Euphorbia heterophylla)
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Angiospermae
Razred Dicotiledonae
Kladusi
Položaj rozida u suvremenoj klasifikaciji angiospermi
Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).

Rozide ili roside su velika grana cvjetnica, koja obuhvata oko 70.000 vrsta, što je više od četvrtine svih ovih biljaka. Podijeljena je na 16 do 20 redova, ovisno o kriterijima razgraničenja i klasifikaciji. Ovi rodovi uključuju oko 140 porodica. Rozide i asteride su je glavne i najveće grane eudikotiledona.[1][2]

Poznati fosilni nalaza rozida potiču iz perioda krede. Smatra se da potiču od prije 125-99,6 miliona godina godina.[3][4][5][6][7]

Imenovanje[uredi | uredi izvor]

Ime rozidbazira na nazivu "Rosidae", što obično podrazumijeva podrazred. U 1967., Armen Takhtajan je pokazao da je za njih ispravniji naziv grupa biljaka koju je 1830. opisao Friedrich Gottlieb Bartling.[8] vaj kladus je kasnije preimenovan i "Rosidae" i ima različitte oznake, ovisno o kriterijima različitih autora. Ime "rozide" je neformalno i nema nikakav taksonomski rang, kao imena koja je autorizirao ICBN. Rozide su monofiletska grana koja je dokzana na bazi molekulskogenetičkih, odnosno filogenetičkih analiza.

Danas su u upotrebi najmanje tri definicije. Neki autori, u rozide uključuju redoveSaxifragales i Vitales.[9] Drugi isključuju oba ova reda.[10]U ovom članku, za opsivanje se koristi klasifijacija APG II sistema, koja uključuje Vitales, ali isključuje Saxifragales.

Srodnost[uredi | uredi izvor]

Rozide i red Saxifragales su dio iste grane (kladusa). To je jedna od šest grupa koje čine veliku grupu Pentapetalae (jezgarne eudikotiledone, Gunnerales), a ostale su Berberidopsidales, Caryophyllales, Dilleniales, Santalales i asteride. O filogenetskim vezama i odnosima između ovih grupa ne zna se gotovo ništa.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Kladus rozida se sastoji od dvije grupe:

  • red loze (Vitales) i
  • eurozide (prave ili istinske rozide).

Eurozide se opet dijele na sedam grupa:

Filogeniја[uredi | uredi izvor]

Filogenija rozida je prikazana u nastavku je prilagođen po Wangu i koautorima (2009), sa imenima iz Angiosperm Filogenija Website. Ovo filogenetsko stablo je promijenjen nakon objavljivanja genoma Fragaria vesca i Eucalyptus grandis genoma papire. Fabidae su premještene iz Malpighiales, ali tačan položaj u porodice Malvidae je još uvijek nepoznat.


Vitales


Eurozide 
Fabidae 

Zygophyllales



COM kladus 

Celastrales



Oxalidales



Kladus fikstora dušika 

Fabales




Rosales




Fagales



Cucurbitales







Malvidae sensu lato 
65% 

Geraniales





Crossosomatales




Picramniales


Malvidae sensu stricto 

Sapindales




Huerteales




Brassicales



Malvales










Myrtales




Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Hengchang Wang, Michael J. Moore, Pamela S. Soltis, Charles D. Bell, Samuel F. Brockington, Roolse Alexandre, Charles C. Davis, Maribeth Latvis, Steven R. Manchester, and Douglas E. Soltis (10 Mar 2009), "Rosid radiation and the rapid rise of angiosperm-dominated forests", Proceedings of the National Academy of Sciences 106 (10): 3853–3858, Bibcode:2009PNAS..106.3853W, PMC 2644257, PMID 19223592, doi:10.1073/pnas.0813376106  Provjerite vrijednost datuma kod: |date= (pomoć)
  4. ^ Robert W. Scotland and Alexandra H. Wortley (2003), "How many species of seed plants are there?", Taxon 52 (1): 101–104, JSTOR 3647306, doi:10.2307/3647306 
  5. ^ Douglas E. Soltis, Pamela S. Soltis, Peter K. Endress, and Mark W. Chase (2005), Phylogeny and Evolution of the Angiosperms, Sunderland, MA, USA: Sinauer, ISBN 978-0-87893-817-9 
  6. ^ Davies, T.J., Barraclough, T.G., Chase, M.W., Soltis, P.S., Soltis, D.E., and Savolainen, V. (2004), "Darwin's abominable mystery: Insights from a supertree of the angiosperms", Proceedings of the National Academy of Sciences 101 (7): 1904–1909, Bibcode:2004PNAS..101.1904D, PMC 357025, PMID 14766971, doi:10.1073/pnas.0308127100 
  7. ^ Susana Magallón and Amanda Castillo (2009), "Angiosperm diversification through time", American Journal of Botany 96 (1): 349–365, PMID 21628193, doi:10.3732/ajb.0800060 
  8. ^ James L. Reveal (2008), "A Checklist of Family and Suprafamilial Names for Extant Vascular Plants", Home page of James L. Reveal and C. Rose Broome 
  9. ^ J. Gordon Burleigh, Khidir W. Hilu, and Douglas E. Soltis (2009), File 7, "Inferring phylogenies with incomplete data sets: a 5-gene, 567-taxon analysis of angiosperms", BMC Evolutionary Biology 9: 61, PMC 2674047, PMID 19292928, doi:10.1186/1471-2148-9-61 
  10. ^ Peter F. Stevens (2001), Angiosperm Phylogeny Website 
  11. ^ Daniel L. Nickrent; Apodanthaceae: The Parasitic Plant Connection | contribution-url = http://www.parasiticplants.siu.edu/Apodanthaceae/index.html | url = http://www.parasiticplants.siu.edu/ }}

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]