Božuri

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Paeonia
(Rod božura)
PaeoniaSuffruticosa7.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Red Saxifragales
Porodica Paeoniaceae
Rod

Paeonia
L.
Sekcije:

  • Moutan
  • Onaepia
  • Paeoniae
Rasprostranjenje vrsta porodice Paeoniaceae
Karakteristični raspored i faze otvaranja cvjetova baštenskog božura

Božuri (Paeonia) jesu rod grmolikih cvjetnica iz porodice Paeoniaceae. Divlje vrste ovog roda su zeljaste višegodišnje biljke koje imaju oštro razdijeljene listove i krupne uočljive bijele, crvene, žute ili ljubičaste cvjetove, sa mnogo prašnika i više posebnih – slobodnih tučkova. Cvjetaju u kasno proljeće ili rano ljeto.

Božuri prirodno rastu u Aziji, Evropi i na zapadu Sjeverne Amerike.[1][2][3] Broj vrsta se procjenjuje na 25-40, a njihovi srodnički i taksonomski međuodnosi i veze još uvijek nisu potpuno razjašnjeni.[4] Većina zeljastih višegodišnjih božura naraste do oko 0,25–1 m, a drvenasti grmovi do oko 0,25–3,5 m

U različitim dijelovima svijeta, osobito na Dalekom istoku, putem usmjerene selekcije i hibridizacije, nastali su mnogi ukrasni kultivari, kako zeljaste biljke, tako i grmoliki božuri. U Bosni i Hercegovini, božuri se uzgajaju kao ukrasne biljke u baštama, a također i kao komercijalne hortikulturne biljke.

Neke od vrsta božura, kao Paeonia officinalis naprimjer, imaju i ljekovita svojstva.

U Bosni i Hercegovini i okolnim balkanskim prostorima rastu najmanje tri vrste božura:

Opis[uredi | uredi izvor]

Rod/porodica obuhvata zeljaste biljke i trajnicae ili grmove. Listovi su perasto složeni, naizmjenično, svijetlo ili tamnozeleni, ponekad srebrenkasti, više ili manje podijeljeni, bez stipula. Cvjetovi su usamljeni i terminalni, neki mirisni, dvospolni, aktinomorfni. Imaju 3-6 slobodnih čašičnih listova, 5 do 10 papirastih latica raznih boja (bijela, žuta, crvena). Androcij je sa brojnim prašnicima. Ginecij je apokarpni i gornji sa 2 ili 5 karpela, bez polifolikula. Plod je mesnat sa mnogobrojnim okruglim sjemenkama sa arilima, u početku crvenim i kasnije postaju crni. Zeljasti (višegodišnji) božurji razlikuju se od grmova ili drvenastih peonija:

  • Zeljasti božur nestaje svake zime i ponovo se pojavljuje u proljeće. Lahko se uzgaja i ima vrlo upečatljive cvjetove. Najčešća vrsta je stablašica Paeonia lactiflora, zvana "kineski božur" ima sa velikim brojem sorti. Cvjetovi su pojedinačni, dvostruki ili višestruki.
  • Grmasti božur formira male grmove koje ne prelaze 2 m visine. Među njima je vrsta Paeonia lutea sa žutim cvjetovima i Paeonia supruticosa (sa velikim cvjetovima u rasponu od ružičaste do crvene boje), što je dovelo do pojave hibridnih božura i sa mnogobrojnim oblici ma cvjetova vrlo raznolikih boja.

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Prema dosadašnjim genetičkim istraživanjima, jednorodna monotipska porodica Paeoniaceae srodna je sa grupom porodica drvenastih vrsta reda Saxifragales. To je rezultiralo uspostavom slijedećeg kladograma.

Saxifragales

Peridiscaceae

 Drvenasti kladusi 

Paeonia

Altingiaceae

Hamamelidaceae

Cercidiphyllum

Daphniphyllum

 Sržne Saxifragales 

Rod Paeonia
Sekcija Paeoniae

Svi euroazijski zeljasti božuri

Sekcija Moutan
Podsekcija Vaginatae

Svi ostali drvenasti božuri

Podsekcija Delavayanae

P. ludlowii

P. delavayi

Sekcija Onaepia

P. brownii

P. californica

Vrste[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Halda, Josef J.; Waddick, James W. (2004). The genus Paeonia. Oregon, USA: Timber Press.
  2. ^ Tamura, Michio (2007). "Paeoniaceae". u Klaus Kubitski (ured.). The Families and Genera of Vascular Plants. IX. Berlin, Heidelberg, Germany: Springer-Verlag. str. 265–269.
  3. ^ Christenhusz, M. J. M. & Byng, J. W.   (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1.
  4. ^ Deyuan, Hong; Kaiyu, Pan; Turland, Nicholas J. (2001). Flora of China (PDF). 6. str. 127–132. Pristupljeno 2016-05-10.