Božuri
| Božuri (Paeonia) | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Red | Saxifragales |
| Porodica | Paeoniaceae |
| Rod |
Paeonia
|
Božuri (Paeonia) su rod grmolikih cvjetnica iz porodice Paeoniaceae (božuri). Divlje vrste ovog roda su zeljaste višegodišnje biljke koje imaju oštro razdijeljene listove i krupne uočljive bijele, crvene, žute ili ljubičaste cvjetove, sa mnogo prašnika i više posebnih – slobodnih tučkova. Cvjetaju u kasno proljeće ili rano ljeto.
Božuri prirodno rastu u Aziji, Evropi i na zapadu Sjeverne Amerike.[1][2][3] Broj vrsta se procjenjuje na 25-40, a njihovi srodnički i taksonomski međuodnosi i veze još uvijek nisu potpuno razjašnjaeni.[4]Većina zeljastih višegodišnjih božura naraste do oko 0,25 –1 m, a drvenasti grmovi do oko 0,25 – 3,5 m
U različitim dijelovima svijeta, osobito na Dalekom istoku, putem usmjerene selekcije, i hibridizacije, nastali su mnogi ukrasni kultivari, kako zeljaste biljke, tako i grmoliki božuri. U Bosni i Hercegovini, božuri se uzgajaju kao ukrasne biljke u baštama, a također i kao komercijalne hortikulturne biljke.
Neke od vrsta božura, kao Paeonia officinalis naprimjer, imaju i ljekovita svojstva.
Filogenija[uredi | uredi izvor]
Prema dosadašnjim genetičkim istraživanjima, jednorodna monotipska porodica Paeoniaceae srodna je sa grupom porodica drvenastih vrsta reda Saxifragales. To je rezultiralo uspostavom slijedećeg kladograma.
|
|
|---|
Vrste[uredi | uredi izvor]
- Zeljaste vrste (oko 30)
- Paeonia algeriensis
- Paeonia anomala
- Paeonia arietina
- Paeonia broteri
- Paeonia brownii
- Paeonia californica
- Paeonia cambessedesii
- Paeonia clusii
- subsp. clusii
- subsp. rhodia
- Paeonia coriacea
- Paeonia corsica
- Paeonia daurica
- subsp. coriifolia
- subsp. daurica
- subsp. macrophylla
- subsp. mlokosewitschii
- subsp. tomentosa
- subsp. velebitensis
- subsp. wittmanniana
- Paeonia emodi
- Paeonia intermedia
- Paeonia kesrouanensis
- Paeonia lactiflora
- Paeonia mairei
- Paeonia mascula (Balkan), Sinonim: Paeonia corallina)
- Paeonia obovata
- subsp. willmottiae
- Paeonia officinalis
- Paeonia parnassica
- Paeonia peregrina
- Paeonia sterniana
- Paeonia tenuifolia
- Paeonia veitchii
- Drvenaste vrste (oko 8)
- Paeonia decomposita
- Paeonia delavayi
- Paeonia jishanensis; Sinonim: Paeonia spontanea
- Paeonia ludlowii
- Paeonia ostii
- Paeonia qiui
- Paeonia rockii; Sinonim; Paeonia suffruticosa subsp. rockii
Paeonia anomala
Paeonia broteri
Paeonia brownii
Paeonia californica
Paeonia cambessedesii
Paeonia cambessedesii
Paeonia daurica mlokosewitschii
Paeonia delavayi
Paeonia emodi
Paeonia intermedia
Paeonia ludlowii
Paeonia mairei
Paeonia mascula
Paeonia russoi
Paeonia obovata japonica
Paeonia officinalis
Paeonia ostii
Paeonia rockii
Paeonia tenuifolia
_(3814459852).jpg)
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Božuri |
- ^ Halda, Josef J.; Waddick, James W. (2004). The genus Paeonia. Oregon, USA: Timber Press.
- ^ Tamura, Michio (2007). "Paeoniaceae". u Klaus Kubitski (ured.). The Families and Genera of Vascular Plants. IX. Berlin, Heidelberg, Germany: Springer-Verlag. str. 265–269.
- ^ Christenhusz, M. J. M. & Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1.
- ^ Deyuan, Hong; Kaiyu, Pan; Turland, Nicholas J. (2001). Flora of China (PDF). 6. str. 127–132. Pristupljeno 2016-05-10.
