Razlika između verzija stranice "Eten"

Etilen
Etilen
	;
Općenito
Hemijski spoj	Etilen
CAS registarski broj	74-85-1
SMILES	C=C
InChI	1/C2H4/c1-2/h1-2H2
Kratki opis	Bezbojni gas
Osobine1
Molarna masa	28.05 g/mol
Agregatno stanje	Gasovito
Gustoća	1.178 kg/m3 na 15 °C, gas
Tačka topljenja	−169.2 °C (104.0 K, -272.6 °F)
Tačka ključanja	−103.7 °C (169.5 K, -154.7 °F)
Rastvorljivost	3.5 mg/100 ml (17 °C)
Dipolni moment	Nula
Rizičnost
NFPA 704	0 0 0
	1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 14 septembar 2017 u 09:28

Eten ili etilen (C₂H₄) je nezasićeni ugljikovodik koji pripada nizu alkena. Bezbojan je i slabog mirisa. Na sobnoj temperaturi je plinovit i ne reagira s krečnom vodom. Mješavina etilena i zraka daje eksplozivnu smjesu.^[1]

Etilen je dokazan kao biljni hormon, a najviše se primjenjuje u sazrijevanju voća, gdje stimulira klijanje sjemena, podstiče cvijetanje i potpomaže zrenje voća. Te primjene, kao kao biljnog hormoa, eten se koristi kao sirovina za dobijanje plastičnih folija i ambalažnih boca, rfaznih veličina.

Etilen je otkriven u 17. stoljeću, nakon zagrijavanj etanola sa sumpornom kiselinom.

Hemijska svojstva

Eten je gas bez boje, mirisa i okusa, a slabo je rastvorljiv u vodi.

Eten kao hormon

Eten se smatra jednim od osnovnih biljnih hormona; funkcija mi je regulacija fizioloških procesa u biljkama.

Jedini je biljni hormon u gasovitom stanju. Još u 20. stoljeću, kada se za uličnu rasvetu koristio gas, primijećeno je da na pojedinim stablima uličnih drvoreda iznenada opadaju listovi. To se dešavalo tamo gdje je iz gasovoda isticao gas sa etenom. Tridesetih godina 20. stoljeća, ustanovljeno je da etilen proizvode biljke (plodovi, listovi, cvjetovi, sjemena). Koncentracija u tkivima mu zavisi od stadija razvića biljke. Zreli plodovi oslobađaju etilen koji utiče na sazrijevanje nezrelih plodova u zajedničkim pakovanjima^[2]

U biljkama nastaje razgradnjom aminokiseline metionina, a kao slabo rastvorljiv u vodenom mediju ćelije, brzo odlazi sa mejesta sinteze.

Djejstvo etena na biljke je dvojako:

izaziva sazrijevanje plodova;
inhibira izduživanje ćelija korijena i stabljike.

Reference

^ Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.
^ Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.

Vanjski linkovi

Portal Hemija

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Eten

υ

[1] Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.

[2] Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.

[1]

[2]

@@ Red 1: / Red 1: @@
+{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}
 {{Infokutija hemijski spoj
 | Strukturna formula =[[Datoteka:Ethylene-CRC-MW-dimensions-2D.png|120px|]]<br>[[Datoteka:Ethylene-CRC-MW-3D-balls.png|120px|]][[Datoteka:Ethylene-3D-vdW.png|120px|]]
@@ Red 32: / Red 33: @@
 Eten se smatra jednim od osnovnih [[biljni hormon|biljnih hormona]]; funkcija mi je regulacija [[fiziologija|fizioloških]] procesa u [[biljke|biljkama]].
-Jedini je biljni hormon u gasovitom stanju. Još u 20. stoljeću, kada se za uličnu rasvetu koristio gas, primijećeno je da na pojedinim stablima uličnih drvoreda iznenada opadaju [[list]]ovi. To se dešavalo tamo gdje je iz [[gasovod]]a isticao gas sa etenom. Tridesetih godina 20. stoljeća, ustanovljeno je da etilen proizvode biljke ([[plod]]ovi, [[list]]ovi, [[cvijet|cvjetovi]], [[sjeme]]na). Koncentracija u tkivima mu zavisi od stadija razvića biljke. Zreli plodovi oslobađaju etilen koji utiče na sazrijevanje nezrelih plodova u zajedničkim pakovanjima<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Harrison L.  G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref>
+Jedini je biljni hormon u gasovitom stanju. Još u 20. stoljeću, kada se za uličnu rasvetu koristio gas, primijećeno je da na pojedinim stablima uličnih drvoreda iznenada opadaju [[list]]ovi. To se dešavalo tamo gdje je iz [[gasovod]]a isticao gas sa etenom. Tridesetih godina 20. stoljeća, ustanovljeno je da etilen proizvode biljke ([[plod]]ovi, [[list]]ovi, [[cvijet|cvjetovi]], [[sjeme]]na). Koncentracija u tkivima mu zavisi od stadija razvića biljke. Zreli plodovi oslobađaju etilen koji utiče na sazrijevanje nezrelih plodova u zajedničkim pakovanjima<ref>Harrison L.  G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref>
 U biljkama nastaje razgradnjom [[aminokiseline]] [[metionin]]a, a kao slabo rastvorljiv u vodenom mediju  [[ćelije (biologija)|ćelije]], brzo odlazi sa mejesta sinteze.