Razlika između verzija stranice "COBOL"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m →Reference: replaced: <references /> → {{reference}} using AWB |
|||
Red 13: | Red 13: | ||
'''COBOL''' jedan je od najstarijih [[programski jezik|programsih jezika]], čiji je glavni osnivač bio [[Grace Hopper]]. [[Akronim]] imena je '''CO'''mmon '''B'''usiness-'''O'''riented '''L'''anguage, što definiše njegovu primarnu upotrebu u [[biznis]], finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.<ref>{{cite book | last = Oliveira | first = Rui | title = The Power of Cobol | publisher = BookSurge Publishing | location = City | year = 2006 | isbn = 0-620-34652-3}}</ref> |
'''COBOL''' jedan je od najstarijih [[programski jezik|programsih jezika]], čiji je glavni osnivač bio [[Grace Hopper]]. [[Akronim]] imena je '''CO'''mmon '''B'''usiness-'''O'''riented '''L'''anguage, što definiše njegovu primarnu upotrebu u [[biznis]], finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.<ref>{{cite book | last = Oliveira | first = Rui | title = The Power of Cobol | publisher = BookSurge Publishing | location = City | year = 2006 | isbn = 0-620-34652-3}}</ref> |
||
Najnovija specifikacija, COBOL 2002, sadrži mehanizme [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i mnoge druge moderne mogućnosti.<ref name="komitet">[http://www.cobolstandards.com/ Komitet za standarde Kobol-a] {{Wayback|url=http://www.cobolstandards.com/|date=20040331054413}} {{en}}</ref> Prvobitno se koristio u poslovnim, finansijskim i administrativnim sistemima za kompanije i vlade. Još uvijek ima široku upotrebu u naslijeđenim aplikacijama razvijenim na velikim glavnim računarima kao što su, aplikacije za obradu velikih razmjera i transakcija. Zbog smanjene popularnosti i penzionisanja iskusnih COBOL programera, programi migriraju na nove platforme, prepisani su na savremene jezike, ili se mijenjaju za nove softverske pakete.<ref>{{cite web|url=http://www.computerworld.com/article/2502420/data-center/brain-drain-where-cobol-systems-go-from-here.html|title=Brain drain: Where Cobol systems go from here|last=Mitchell|first=Robert L.|date=14. 3. 2012|work=Computerworld|accessdate=9. 2. 2015}}</ref> Većina programa u COBOL-u sada postoji samo radi održavanja postojećih aplikacija. |
|||
== Historija i specifikacija == |
|||
{{Proširiti sekciju}} |
|||
COBOL je dizajniran 1959. godine od strane [[CODASYL]] i djelimično se bazirao na prethodnom programskom jeziku koji je dizajnirala [[Grace Hoper]].<ref>{{cite journal|last=Porter Adams|first=Vicki|date=5. 10. 1981|title=Captain Grace M. Hopper: the Mother of COBOL|url=https://books.google.com/books?id=JT0EAAAAMBAJ&pg=RA1-PA33|journal=InfoWorld|volume=3|issue=20|pages=33|issn=0199-6649}}</ref><ref>{{cite journal|last=Betts|first=Mitch|date=6. 1. 1992|title=Grace Hopper, mother of Cobol, dies|url=https://books.google.com/books?id=J-_T3bxgvMwC&pg=PA14|journal=Computerworld|volume=26|issue=1|pages=14|issn=0010-4841}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=XfPLVx6qS_cC&pg=PA52&lpg=PA52|title=Go To: The Story of the Math Majors, Bridge Players, Engineers, Chess Wizards, Maverick Scientists, and Iconoclasts--The Programmers Who Created the Software Revolution|publisher=[[Basic Books]]|year=2008|isbn=978-0786730766|last=Lohr|first=Steve|pages=52}}</ref> Napravljen je kao rezultat rada Ministarstva odbrane na stvaranju prenosivog programskog jezika za obradu podataka.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VCcsTPQ738oC&pg=PA100|title=The Computer Boys Take Over: Computers, Programmers, and the Politics of Technical Expertise|publisher=[[MIT Press]]|year=2009|isbn=978-0262050937|first=Nathan L.|last=Ensmenger|lccn=2009052638|pages=100}}</ref> Standardizovan je 1968. godine i od tada je prerađivan četiri puta. Proširenja uključuju podršku za strukturalno i objektno-orijentirano programiranje. Trenutni standard je [[ISO/IEC 1989:2014]].<ref>{{cite web|url=http://www.iso.org/iso/home/store/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=51416|title=ISO/IEC 1989:2014|year=2014|publisher=ISO|accessdate=7. 6. 2014}}</ref> |
|||
Kreiran još [[1959]]. na sastanku u [[Pentagon]]u gdje su se okupili stručnjaci za definisanje poslovno orijentiranog jezika. Ovo izdanje je revidirano [[1961]]. godine, a [[1966]]. je izdat COBOL 65. |
|||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
Verzija na dan 29 februar 2020 u 22:34
COBOL | |
---|---|
Programska Paradigma | proceduralna, imperativna, objektno orijentirana |
Pojavio se | 1959. |
Tvorac | Grace Hopper, William Selden, Gertrude Tierney, Howard Bromberg, Howard Discount, Vernon Reeves, Jean E. Sammet |
Sistem tipovanja | statični, jaki |
Glavne implementacije | GNU Cobol, Micro Focus International (e.g. the Eclipse-plug-in Micro Focus Net Express) |
Dijalekti | HP3000 COBOL/II, COBOL/2, IBM OS/VS COBOL, IBM COBOL/II, IBM COBOL SAA, IBM Enterprise COBOL, IBM COBOL/400, IBM ILE COBOL, Unix COBOL X/Open, Micro Focus COBOL, Microsoft COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL-85, DOSVS COBOL, UNIVAC COBOL, Realia COBOL, Fujitsu COBOL, ICL COBOL, ACUCOBOL-GT, isCOBOL, COBOL-IT, DEC COBOL-10, DEC VAX COBOL, Wang VS COBOL, Visual COBOL, Tandem (NonStop) COBOL85, Tandem (NonStop) SCOBOL (a COBOL74 variant for creating screens on text-based terminals) |
Utjecali | FLOW-MATIC, COMTRAN, FACT |
Utjecao na | PL/I, CobolScript, ABAP |
COBOL jedan je od najstarijih programsih jezika, čiji je glavni osnivač bio Grace Hopper. Akronim imena je COmmon Business-Oriented Language, što definiše njegovu primarnu upotrebu u biznis, finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.[1]
Najnovija specifikacija, COBOL 2002, sadrži mehanizme objektno-orijentiranog programiranja i mnoge druge moderne mogućnosti.[2] Prvobitno se koristio u poslovnim, finansijskim i administrativnim sistemima za kompanije i vlade. Još uvijek ima široku upotrebu u naslijeđenim aplikacijama razvijenim na velikim glavnim računarima kao što su, aplikacije za obradu velikih razmjera i transakcija. Zbog smanjene popularnosti i penzionisanja iskusnih COBOL programera, programi migriraju na nove platforme, prepisani su na savremene jezike, ili se mijenjaju za nove softverske pakete.[3] Većina programa u COBOL-u sada postoji samo radi održavanja postojećih aplikacija.
COBOL je dizajniran 1959. godine od strane CODASYL i djelimično se bazirao na prethodnom programskom jeziku koji je dizajnirala Grace Hoper.[4][5][6] Napravljen je kao rezultat rada Ministarstva odbrane na stvaranju prenosivog programskog jezika za obradu podataka.[7] Standardizovan je 1968. godine i od tada je prerađivan četiri puta. Proširenja uključuju podršku za strukturalno i objektno-orijentirano programiranje. Trenutni standard je ISO/IEC 1989:2014.[8]
Također pogledajte
Reference
- ^ Oliveira, Rui (2006). The Power of Cobol. City: BookSurge Publishing. ISBN 0-620-34652-3.
- ^ Komitet za standarde Kobol-a Arhivirano mart 31, 2004 na sajtu Wayback Machine engleski: '
- ^ Mitchell, Robert L. (14. 3. 2012). "Brain drain: Where Cobol systems go from here". Computerworld. Pristupljeno 9. 2. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Porter Adams, Vicki (5. 10. 1981). "Captain Grace M. Hopper: the Mother of COBOL". InfoWorld. 3 (20): 33. ISSN 0199-6649.
- ^ Betts, Mitch (6. 1. 1992). "Grace Hopper, mother of Cobol, dies". Computerworld. 26 (1): 14. ISSN 0010-4841.
- ^ Lohr, Steve (2008). Go To: The Story of the Math Majors, Bridge Players, Engineers, Chess Wizards, Maverick Scientists, and Iconoclasts--The Programmers Who Created the Software Revolution. Basic Books. str. 52. ISBN 978-0786730766.
- ^ Ensmenger, Nathan L. (2009). The Computer Boys Take Over: Computers, Programmers, and the Politics of Technical Expertise. MIT Press. str. 100. ISBN 978-0262050937. LCCN 2009052638.
- ^ "ISO/IEC 1989:2014". ISO. 2014. Pristupljeno 7. 6. 2014. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Nedovršeni članak COBOL koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Commons ima datoteke na temu: COBOL |