Razlika između verzija stranice "Manastir Tavna"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 5 maj 2021 u 19:11

Manastir Tavna je pravoslavni manastir u eparhiji zvorničko-tuzlanskoj. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[1] Nalaze se u Tavni, dijelu naselja Banjica, u podnožju planine Majevice, 25 km jugozapadno od Bijeljine.^[2]

Prvi put se spominje 1548. godine. Narodno predanje, pripisuje njegov postanak vremenu Nemanjića, vremenu kralja Dragutina koji je upravljao ovim krajevima i bio poznatiji kao "sremski kralj". Tronoski i Pećki ljetopis govore da su ga podigli Dragutinovi sinovi Vladislav i Urošić. Današnja crkva manastira Tavne, sagrađena na mjestu prvobitne crkve, svakako je starija od crkava ostalih manastira ovog kraja: Ozrena, Liplja, Vozuće i Gostovića. Pominje se već u najranijim turskim poreskim defterima iz 1533. i 1548. godine, a od 1548. do 1586. pominje se izričito kao manastir.

Manastir Tavna je stradao za vrijeme osmanlijske vladavine, ali je bio obnovljen pod vodstvom hajduka. Narodno predanje obnovu pripisuje Starini Novaku, hajdukom harambaši iz druge polovine 16. vijeka i njegovom bratu Radivoju. Manastirska crkva bila je živopisana freskama vjerovatno početkom 17. vijeka, jer skromni ostaci fresaka mnogo podsjećaju na freske manastira Žitomislića i Ozrena, koje su rađene u periodu od 1608.-1609. godine.

Za vrijeme Karađorđevog ustanka (1804-1813) bio je iguman u Tavni Jefto (Jeftimije) Pljeco, čovjek sposoban i popularan. Kad je u Srbiji buknuo ustanak, pristadoše uz njega i mnogi Bosanci iz ovog kraja. Kad su Turci razbili ustanike, vratiše se bosanski ustanici u svoj kraj, ali pošto nisu smjeli da se vrate kućama, krili su se po obližnjim šumama i kao hajduci branili narod od turskog zuluma. Kad su ovi hajduci doznali da je u manastiru Tavni zasjeo neki haračlija Kitovnica i da od naroda uzima veliki porez, da sirotinju kinji i muči, udari jedna četa na manastir i pobije sve haračlije na čelu sa Kitovnicom. Tada Turci iz okolnih sela napadnu na manastir, opljačkaju ga i popale. Kaluđeri se razbjegnu. Bilo je to 1807. godine. Tek poslije ponovnog oslobođenja Srbije vratio se iguman Jefto i 1814. obnovio svoj manastir. Neimar je bio Toma Milosavljević. Međutim, uskoro je došlo novo stradanje manastira Tavna kada ga je porobio Osman paša. Tada kaluđeri nisu napuštali manastir, već odmah su pristupili njegovoj obnovi.

Manastir Tavna je tokom 18. i 19. vijeka bio vrlo značajno prosvijetno sjedište u kome su se mladići, koji bi išli za sveštenicki poziv, obrazovali. U ovoj školi su djeca učila sve do 1966. godine, kada je školstvo prešlo u državne ruke.

U vrijeme bosansko-hercegovačkog ustanka (1874. i 1875.) sklonila se u manastir jedna četa koja je poslije teških okršaja došla u manastir da vida svoje ranjenike. Doznavši to, Turci napadaju manastir, sasjeku zatečene ranjenike, manastir opljačkaju.

Između dva rata, manastir se dosta obnovio pod upravom arhimandrita Danila Bilbije. Ovdje su održana i dva velika sabora Hrišćanske zajednice za cijelu Patrijaršiju.

Drugi svjetski rat je donio najveće razaranje manastiru Tavni. Ustaše su u julu 1941. rastjerale i internirale kaluđere. Manastir je nekoliko puta bio bombardovan, a 1943. kada se u manastir sklonila jedna partizanska bolnica, ustaška vojska je zapalila konak. Tada je potpuno uništena biblioteka, stari spisi, a crkva je donekle očuvana. Najveća zrtva bio je Zdravko Jovačinović, koga su ustaše streljali na vratima manastira. Na njegovom grobu pise: ,,Ubijen 1943. od ustaške plave divizije čuvajući i braneći manastir.

Reference

^ "Manastir Tavna". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ Manastir Tavna - Eparhija zvorničko-tuzlanska

[Tavna-1] "Manastir Tavna". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[2] Manastir Tavna - Eparhija zvorničko-tuzlanska

[1]

[2]

@@ Red 1: / Red 1: @@
 {{Nedostaju izvori}}
 [[Datoteka:Tavna3.jpg|mini|desno|250px|Manastir Tavna]]
+'''Manastir Tavna''' je [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|pravoslavni manastir]] u [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|eparhiji zvorničko-tuzlanskoj]]. Proglašen je za  [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Tavna">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3269 |title=Manastir Tavna |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2021 }}</ref> Nalaze se u Tavni, dijelu naselja [[Banjica (Bijeljina)|Banjica]], u podnožju planine [[Majevica|Majevice]], 25 km jugozapadno od Bijeljine.<ref>[https://www.eparhijazt.com/sr/16.manastir-tavna.html Manastir Tavna - Eparhija zvorničko-tuzlanska]</ref>
-'''Manastir Tavna''' je pravoslavni manastir koji se nalazi 18 km od [[Bijeljina|Bijeljine]].
-Prvi put se spominje 1548. godine. Narodno predanje, pripisuje njegov postanak vremenu [[Nemanjići|Nemanjića]], vremenu kralja Dragutina koji je upravljao ovim krajevima i bio poznatiji kao "sremski kralj". Tronoski i Pećki ljetopis govore da su ga podigli Dragutinovi sinovi Vladislav i Urošić. Današnja crkva manastira Tavne, sagrađena na mjestu prvobitne crkve, svakako je starija od crkava ostalih manastira ovog kraja: Ozrena, Liplja, Vozuće i Gostovića. Pominje se već u najranijim turskim poreskim defterima iz 1533. i 1548. godine, a od 1548. do 1586. pominje se izričito kao manastir.
+Prvi put se spominje 1548. godine. Narodno predanje, pripisuje njegov postanak vremenu [[Nemanjići|Nemanjića]], vremenu kralja Dragutina koji je upravljao ovim krajevima i bio poznatiji kao "sremski kralj". Tronoski i Pećki ljetopis govore da su ga podigli Dragutinovi sinovi Vladislav i Urošić. Današnja crkva manastira Tavne, sagrađena na mjestu prvobitne crkve, svakako je starija od crkava ostalih manastira ovog kraja: [[Manastir Ozren|Ozrena]], Liplja, [[Manastir Vozuća|Vozuće]] i Gostovića. Pominje se već u najranijim turskim poreskim defterima iz 1533. i 1548. godine, a od 1548. do 1586. pominje se izričito kao manastir.
-Manastir Tavna je stradao za vrijeme osmanlijske vladavine, ali je bio obnovljen pod vodstvom [[hajduk]]a. Narodno predanje obnovu pripisuje [[Starina Novak|Starini Novaku]], hajdukom harambaši iz druge polovine 16. vijeka i njegovom bratu Radivoju. Manastirska crkva bila je živopisana [[freska]]ma vjerovatno početkom 17. vijeka, jer skromni ostaci fresaka mnogo podsjećaju na freske [[Pravoslavni manastir Žitomislići|manastira Žitomislića]] i Ozrena, koje su rađene u periodu od 1608.-1609. godine.
+Manastir Tavna je stradao za vrijeme osmanlijske vladavine, ali je bio obnovljen pod vodstvom [[hajduk]]a. Narodno predanje obnovu pripisuje [[Starina Novak|Starini Novaku]], hajdukom harambaši iz druge polovine 16. vijeka i njegovom bratu Radivoju. Manastirska crkva bila je živopisana [[freska]]ma vjerovatno početkom 17. vijeka, jer skromni ostaci fresaka mnogo podsjećaju na freske [[Manastir Žitomislić|manastira Žitomislića]] i Ozrena, koje su rađene u periodu od 1608.-1609. godine.
-Za vrijeme Karađorđevog ustanka (1804-1813) bio je iguman u Tavni Jefto (Jeftimije) Pljeco, čovjek sposoban i popularan. Kad je u [[Srbija|Srbiji]] buknuo ustanak, pristadoše uz njega i mnogi [[Bosanci]] iz ovog kraja. Kad su Turci razbili ustanike, vratiše se bosanski ustanici u svoj kraj, ali pošto nisu smjeli da se vrate kućama, krili su se po obližnjim šumama i kao hajduci branili narod od turskog [[zulum]]a. Kad su ovi hajduci doznali da je u manastiru Tavni zasjeo neki haračlija Kitovnica i da od naroda uzima veliki porez, da sirotinju kinji i muči, udari jedna četa na manastir i pobije sve haračlije na čelu sa Kitovnicom. Tada Turci iz okolnih sela napdnu na manastir, opljačkaju ga i popale. Kaluđeri se razbjegnu. Bilo je to [[1807]]. godine. Tek poslije ponovnog oslobođenja Srbije vratio se iguman Jefto i 1814. obnovio svoj manastir. Neimar je bio Toma Milosavljević. Međutim, uskoro je došlo novo stradanje manastira Tavna kada ga je porobio [[Osman paša]]. Tada kaluđeri nisu napuštali manastir, već odmah su pristupili njegovoj obnovi.
+Za vrijeme Karađorđevog ustanka (1804-1813) bio je iguman u Tavni Jefto (Jeftimije) Pljeco, čovjek sposoban i popularan. Kad je u [[Srbija|Srbiji]] buknuo ustanak, pristadoše uz njega i mnogi [[Bosanci]] iz ovog kraja. Kad su Turci razbili ustanike, vratiše se bosanski ustanici u svoj kraj, ali pošto nisu smjeli da se vrate kućama, krili su se po obližnjim šumama i kao hajduci branili narod od turskog [[zulum]]a. Kad su ovi hajduci doznali da je u manastiru Tavni zasjeo neki haračlija Kitovnica i da od naroda uzima veliki porez, da sirotinju kinji i muči, udari jedna četa na manastir i pobije sve haračlije na čelu sa Kitovnicom. Tada Turci iz okolnih sela napadnu na manastir, opljačkaju ga i popale. Kaluđeri se razbjegnu. Bilo je to [[1807]]. godine. Tek poslije ponovnog oslobođenja Srbije vratio se iguman Jefto i 1814. obnovio svoj manastir. Neimar je bio Toma Milosavljević. Međutim, uskoro je došlo novo stradanje manastira Tavna kada ga je porobio [[Osman paša]]. Tada kaluđeri nisu napuštali manastir, već odmah su pristupili njegovoj obnovi.
 Manastir Tavna je tokom 18. i 19. vijeka bio vrlo značajno prosvijetno sjedište u kome su se mladići, koji bi išli za sveštenicki poziv, obrazovali. U ovoj školi su djeca učila sve do 1966. godine, kada je školstvo prešlo u državne ruke.
@@ Red 16: / Red 16: @@
 [[Drugi svjetski rat]] je donio najveće razaranje manastiru Tavni. [[Ustaše]] su u julu 1941. rastjerale i internirale kaluđere. Manastir je nekoliko puta bio bombardovan, a 1943. kada se u manastir sklonila jedna partizanska bolnica, ustaška vojska je zapalila [[konak]]. Tada je potpuno uništena biblioteka, stari spisi, a crkva je donekle očuvana. Najveća zrtva bio je Zdravko Jovačinović, koga su ustaše streljali na vratima manastira. Na njegovom grobu pise: ,,Ubijen 1943. od ustaške plave divizije čuvajući i braneći manastir.''
+== Reference ==
+{{Refspisak}}
 {{Manastiri Zvorničko-tuzlanske eparhije}}
 [[Kategorija:Manastiri u Bijeljini|Tavna]]
 [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bijeljini]]