Početak državotvornosti srednjovjekovne Bosne

Avarski kaganat

Početak državotvornosti srednjovjekovne Bosne počinje od 8. vijeka.

Avarski kaganat

Nakon avarsko-slavenskog doseljenja u Panoniju i na Balkan stvorena je političko-državna organizacija u istoriji poznata kao Avarski kaganat. Stvoren je na teritoriji koju su predhodno držali Bizantija, Gepidi i Langobardi. U toj su državi Slaveni bili potčinjeni a Avari su bili činovnički i upravljački sloj. U zajedničkoj istoriji Slaveni su dali svoj jezik, a Avari svoju državnu organizaciju, koja će se nastaviti i nakon propasti kaganata. To se vidi iz nekih naziva.

To je na prvom mjestu riječ - ban. Riječ ban/bajan je u mnogim turskim jezicima poznata u značenju bogat, posjednik, ali i kao osobno ime. Druga preuzeta riječ je kagan (kan), službena titula avarskog vladara. Ta riječ u svim turskim jezicima znači vođu, vladara. Treća riječ je gaziz/chazis/haziz, kasezi. Riječ znači kraljeva pratnja, ali pratnja i nižih vladarski titula. Napokon, četvrta avarska činovnička oznaka, koja je ušla u sve slavenske jezike na području kaganata, jest – župan. Prvi put se spominje 777. g. kao jopan, a kasnije gotovo isključivo u obliku supan ili suppan. Možda se radi o složenici s riječi ban.

Na širokom prostoru od Istre do Bugarske organizirale su se teritorijalne cjeline koje su, posve razumljivo, u isto vrijeme i političke jezgre. U manjim takvim cjelinama na čelu su bili župani, a u onim najvažnijim i vjerojatno većim banovi. Karakter te dvjestagodišnje avarske vlasti je toliko prepoznatljiv da ga je nemoguće zamijeniti s bilo kojim drugim političko-upravnim sistemom na tom prostoru. Bio je to i osnov nastanka i razvijanja političke vlasti kod Slavena koji su pod Avarima ispunili Dinarski prostor.

Krajem VIII stoljeća moćna franačka država pod Karlom Velikim pobjeđuje Avare i od tada avarske vođe i činovnici moraju svoju državu podrediti interesima Franačke. Postavljajući nove banove i Župane Franci vode računa da izaberu one koji su njima vjerni. Prilika je to za slavenske vođe da postanu banovi i župani. To su najbolje iskoristili Hrvati jer su teritorijalno najbliži (Istra je tada u Franačkoj), ali i ostali Slaveni na periferiji kaganata. Tako se avarska vlast pretapala u novu političku organizaciju koja je umjesto avarskog dobila slavenski sadržaj.

Početak bosanske državotvornosti

Na prostoru Bosne istorija ne bilježi ni jedno pleme, ali to ne znači da i na tom prostoru vlast ne prelazi iz avarskih ruku. Hrvatska historiografija daljnje događaje u Bosni, sve do Drine, pripisuje Historiji Hrvatske. Potpuno isto čine i historičari Srbije koji sve do rijeke Cetine smatraju teritorijom naseljenom srpskim plemenima.

Historičarka Nada Klaić smatra da se te teorija ne mogu primijeniti za onaj dio današnje Bosne na kojima je nastala prva bosanska banovina (Vrhbosna i Usora). Njeno je mišljenje da su avarsku administraciju zamijenili lokalni Slaveni sa tih teritorija i da su se Slaveni na tom području počeli teritorijalno organizovati po većim ili manjim geografskim cjelinama, a nesumnjivo su u tom procesu teritorijalizacije poštivali i neke historijske okvire. Ovdje nikakvo pleme, a još manje neki plemenski savez, nisu kumovali ovom osamostaljenju banske vlasti od avarske. Posve je na mjestu pretpostavka da su se periferni banati posvuda po ogromnom avarskom carstvu vjerojatno i prije dolaska Franaka osamostaljivali, samo što o tom procesu nije svjedočilo nijedno kroničarsko pero.

Tako su bosanske zemlje počele svoj samostalni politički razvitak u isto vrijeme kad i oni Slaveni koji su zaposjeli kasnije hrvatske i srpske zemlje. Ovoj prekrasnoj i bogatoj planinskoj zemlji majka je priroda stoljećima pomagala ne samo da se održi nego i odbrani od nepoželjna gosta izvana. Ako je ipak bosanski ban morao ponekad dopustiti da se susjedni vladari prošeću njegovim područjem, pa ako je, štoviše, morao priznati njihovu vlast, onda takvi »izleti« ili »podjarmljenja« nisu u srednjem vijeku značili ništa. Oni su došli i otišli, a bosanski bi vladari ostajali boreći se i dalje za samostalnost svoje zemlje.

Literatura

• Nada Klaić, Zagreb : Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna
• Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne
• Sima Ćirković, Beograd 1964 -Istorija srednjovjekovne bosanske države
• Dragoslav Janković, 1948. g -Istorija države i prava naroda FNRJ« iz. (Predfeudalne države jugoslavenskih naroda)
• Dinić, Historija naroda Jugoslavije I, Zagreb 1953.
• Georgije Ostrogorski, Prosveta Beograd, 1996 -Istorija Vizantije
• Vladimir Ćorović, Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda

Vanjski linkovi

• http://www.bnz.hr/znanstveni-clanci/povijest-bosne-i-hercegovine/srednjovjekovna-bosna-njen-narod-prof-dr-sc-edin-mutapcic/ Arhivirano 8. 5. 2017. na Wayback Machine