Razlika između verzija stranice "Aleksandar Obrenović"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Nidurhaf (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 17: Red 17:
|}}
|}}


'''Aleksandar Obrenović''' ([[14. august]] [[1876]] - [[11. juni]] [[1903]]) bio je [[kralj]] [[Srbija|Srbije]] od [[1889]]. do [[1903]]. godine. Nakon abdiacije njegovog oca [[Milan Obrenović (kralj)|Milana Obrenovića]], trebalo je da Srbijom vlada Namjesništvo do njegovog punoljetsva. 1893. se proglasio punoljetnim, ukinuo Namjesništvo i preuzeo svu vlast u svoje ruke. Ovaj potez ga je načinio popularnim. Druga odluka, koja je duboko ozlojedila mnoge ljude, je bilo ukidanje slobodoumnog ustava iz 1888. i vraćanje apsolutističkog ustava iz 1869. Za vrijeme Aleksandrove vladavine, Srbija je bila u haosu. Režim je bio izuzetno nepopularan, državne finansije očajne. Činovnici po neoliko mjeseci nisu primali plate, a državni aparat je bio veoma korumpiran. Partijske borbe su unosile mnogo nesloge, pa su se nekad završavali i fizičkim obračunima. Aleksandar nije bio dorastao teškoj i odgovornoj poziciji kralja Srbije.1897. godine je doveo svog oca Milana u Srbiju. Milan nije ostao samo kao kraljev otac, već je dobio titulu vrhovnog zapovjednika vojske. Rusija je bila naročita nepovjerljiva zbog ove odluke, pošto je Milan bio poznati austrofil.
'''Aleksandar Obrenović''' ([[14. august]] [[1876]] - [[11. juni]] [[1903]]) bio je [[kralj]] [[Srbija|Srbije]] od [[1889]]. do [[1903]]. godine. Nakon abdikacije njegovog oca [[Milan Obrenović (kralj)|Milana Obrenovića]], trebalo je da Srbijom vlada Namjesništvo do njegovog punoljetstva. 1893. se proglasio punoljetnim, ukinuo Namjesništvo i preuzeo svu vlast u svoje ruke. Ovaj potez ga je načinio popularnim. Druga odluka, koja je duboko ozlojedila mnoge ljude, je bilo ukidanje slobodoumnog ustava iz 1888. i vraćanje apsolutističkog ustava iz 1869. Za vrijeme Aleksandrove vladavine, Srbija je bila u haosu. Režim je bio izuzetno nepopularan, državne finansije očajne. Činovnici po nekoliko mjeseci nisu primali plate, a državni aparat je bio veoma korumpiran. Partijske borbe su unosile mnogo nesloge, pa su se nekad završavali i fizičkim obračunima. Aleksandar nije bio dorastao teškoj i odgovornoj poziciji kralja Srbije. 1897. godine je doveo svog oca Milana u Srbiju. Milan nije ostao samo kao kraljev otac, već je dobio titulu vrhovnog zapovjednika vojske. Rusija je bila naročita nepovjerljiva zbog ove odluke, pošto je Milan bio poznati austrofil.




== Ubistvo ==
== Ubistvo ==

Verzija na dan 26 oktobar 2008 u 14:00

Aleksandar
Datoteka:KraljAlexObrenovic.jpg
Vladavina6. mart 1889 - 11. juni 1903
PrethodnikMilan
NasljednikPetar I
SupružnikDraga Mašin
DinastijaObrenović
OtacMilan Obrenović
MajkaNatalija Keško
Rođenje14. august 1876
Beograd
Smrt11. juni 1903
Beograd

Aleksandar Obrenović (14. august 1876 - 11. juni 1903) bio je kralj Srbije od 1889. do 1903. godine. Nakon abdikacije njegovog oca Milana Obrenovića, trebalo je da Srbijom vlada Namjesništvo do njegovog punoljetstva. 1893. se proglasio punoljetnim, ukinuo Namjesništvo i preuzeo svu vlast u svoje ruke. Ovaj potez ga je načinio popularnim. Druga odluka, koja je duboko ozlojedila mnoge ljude, je bilo ukidanje slobodoumnog ustava iz 1888. i vraćanje apsolutističkog ustava iz 1869. Za vrijeme Aleksandrove vladavine, Srbija je bila u haosu. Režim je bio izuzetno nepopularan, državne finansije očajne. Činovnici po nekoliko mjeseci nisu primali plate, a državni aparat je bio veoma korumpiran. Partijske borbe su unosile mnogo nesloge, pa su se nekad završavali i fizičkim obračunima. Aleksandar nije bio dorastao teškoj i odgovornoj poziciji kralja Srbije. 1897. godine je doveo svog oca Milana u Srbiju. Milan nije ostao samo kao kraljev otac, već je dobio titulu vrhovnog zapovjednika vojske. Rusija je bila naročita nepovjerljiva zbog ove odluke, pošto je Milan bio poznati austrofil.

Ubistvo

U maju 1903. u Srbiji dogodio se državni udar protiv kralja Aleksandra Obrenovića. Kralj i njegova supruga, kraljica Draga, ubijeni su i bačeni kroz prozor svoje sobe u dvorište. Udar je objavila skupina oficira srbijanske armije udružena u tajnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt", poznatiju kao Crna ruka. Ovaj atentat je izvršen zbog dubokog nezadovoljstva u narodu. Kralj Aleksandar je težio da postane apsolutni gospodar Srbije. Deset puta je mijenjao vladu, tri puta je mijenjao ustav, a jednom je nakratko uveo neustavno stanje. Nezadovoljstva je bilo i što se oženio i udovicom Dragom Mašin. Bila je starija od njega i sumnjivog morala. Nisu imali djece. Nakon smrti kralja Aleksandra, na tron Srbije je došla dinastija Karađorđević. Pripadnici te velikosrpske terorističke organizacije kasnije su sudjelovali u pripremama atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu.