Aleksandar Obrenović
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Aleksandar Obrenović | |
---|---|
![]() | |
Kralj Srbije | |
Vladavina | 6. mart 1889. - 11. juni 1903. |
Prethodnik | Milan |
Nasljednik | Petar I |
Supružnik | Draga Mašin |
Dinastija | Obrenović |
Otac | Milan Obrenović |
Majka | Natalija Keško |
Rođenje | 14. august 1876 Beograd, Kneževina Srbija |
Smrt | 11. juni 1903 Beograd, Kraljevina Srbija |
Aleksandar Obrenović (srpski: Александар Обреновић; 14. august 1876. - 11. juni 1903) bio je kralj Srbije od 1889. do 1903. godine, kada su on i njegova supruga, kraljica Draga, ubijeni od strane grupe vojnih oficira na čelu sa kapetanom Dragutinom Dimitrijevićem.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Djetinjstvo na dvoru kralja Milana
[uredi | uredi izvor]Aleksandar Obrenović je rođen 14. augusta 1876. godine kao sin kralja Srbije Milana Obrenovića i Natalije Keško, kćerkom moldavskog boljara. Rođen je u jednom porodilištu kojeg je lično finansirao kralj Milan. Brigu o mladom Aleksandru je isključivo vodio kralj Milan. Po odrastanju mladog kraljevića, kralj Milan je naredio da se pošalje na školovanje u Pariz. Zajedno sa mladim kraljevićem u Pariz su krenula kao pomoć dva istaknuta prijatelja dinastije Obrenović - Jovan Ristić i Kosta Protić, koji će kasnije postati namjesnici mladog kralja. Na Liceju je stekao solidno obrazovanje i naučio francuski i ruski jezik.
Aleksandar se vratio u Beograd 1887. godine i stalno se nalazio na dvoru, gdje su o njegovom obrazovanju brinuli guvernanti. Tu je naučio da svira klavir, piše poeziju, peca i ide u lov. Uglavnom se nalazio pod nadzorom svog oca kralja Milana Obrenovića.
Abdikacija kralja Milana i namjesnički režim
[uredi | uredi izvor]Nakon abdikacije njegovog oca Milana Obrenovića, trebalo je da Srbijom vlada Namjesništvo do njegovog punoljetstva. 1893. se proglasio punoljetnim, ukinuo Namjesništvo i preuzeo svu vlast u svoje ruke. Ovaj potez ga je načinio popularnim. Druga odluka, koja je duboko ozlojedila mnoge ljude, je bilo ukidanje slobodoumnog ustava iz 1888. i vraćanje apsolutističkog ustava iz 1869. Za vrijeme Aleksandrove vladavine, Srbija je bila u haosu. Režim je bio izuzetno nepopularan, državne finansije očajne. Činovnici po nekoliko mjeseci nisu primali plate, a državni aparat je bio veoma korumpiran. Partijske borbe su unosile mnogo nesloge, pa su se nekad završavali i fizičkim obračunima. Aleksandar nije bio dorastao teškoj i odgovornoj poziciji kralja Srbije. 1897. godine je doveo svog oca Milana u Srbiju. Milan nije ostao samo kao kraljev otac, već je dobio titulu vrhovnog zapovjednika vojske. Rusija je bila naročita nepovjerljiva zbog ove odluke, pošto je Milan bio poznati austrofil.
Ubistvo
[uredi | uredi izvor]U maju 1903. u Srbiji dogodio se državni udar protiv kralja Aleksandra Obrenovića. Kralj i njegova supruga, kraljica Draga, ubijeni su i bačeni kroz prozor svoje sobe u dvorište. Udar je objavila grupa oficira srbijanske armije udružena u tajnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt", poznatiju kao Crna ruka. Ovaj atentat je izvršen zbog dubokog nezadovoljstva u narodu. Kralj Aleksandar je težio da postane apsolutni gospodar Srbije. Deset puta je mijenjao vladu, tri puta je mijenjao ustav, a jednom je nakratko uveo neustavno stanje. Nezadovoljstva je bilo i što se oženio i udovicom Dragom Mašin. Bila je starija od njega i sumnjivog morala. Nisu imali djece. Nakon smrti kralja Aleksandra, na tron Srbije je došla dinastija Karađorđević. Pripadnici te terorističke organizacije kasnije su učestvovali u pripremama atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Rajić, Suzana (2014). Aleksandar Obrenović - vladar na prelazu vekova:sukobljeni svetovi. SKZ. str. 560. ISBN 978-86-379-1151-7.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Aleksandar Marušić i Ana Bolović. Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope (I-V tom). Muzej rudničko-takovskog kraja. Arhivirano s originala, 27. 9. 2019. Pristupljeno 27. 9. 2019.CS1 održavanje: ref=harv (link)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Kralj Aleksandar Obrenović (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)
- Majski prevrat 1903. godine (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)
- Pisma kralja Milana stigla u Srbiji - šta otkrivaju o međunarodnoj politici (RTS, Gordana Glavinić, 7. jun 2020.)