Miloš Obrenović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Miloš Obrenović
Knez Srbije
Vladavina23. decembar 1858 – 26. septembar 1860.
PrethodnikAleksandar Karađorđević
NasljednikMihailo Obrenović
Knez Srbije
Vladavina6. novembar 1817 – 25. juni 1839.
NasljednikMilan Obrenović
SupružnikLjubica Vukomanović
DjecaPetar Obrenović
Petrija Obrenović
Savka Obrenović
Gabrijela Obrenović
Todor Obrenović
Marija Obrenović
Milan Obrenović
Mihailo Obrenović
DinastijaObrenovići
OtacMihajlo Teodorović
MajkaVišnja Urošević
Rođenje (1780-03-18) 18. mart 1780.
Gornja Dobrinja, Osmanlijsko Carstvo
Smrt26. septembar 1860(1860-09-26) (80 godina)
Beograd, Kneževina Srbija

Miloš Obrenović (srpski: Милош Обреновић; rođen kao Miloš Teodorović; 18. mart 1780 – 26. septembar 1860), do 1945. zvan kao i Miloš Veliki, bio je knez Srbije od 1815. do 1839. godine i ponovo od 1858. do 1860. godine. Sudjelovao je u Prvom srpskom ustanku, predvodio srbe u Drugom srpskom ustanku i osnovao dinastiju Obrenović. Za vrijeme njegove vladavine Srbija je postala autonomna kneževina u okviru Osmanlijskog carstva. Knez Miloš je vladao autokratski neprestano odbijajući da dijeli vlast. Tokom vladavine bio je najbogatiji čovjek u Srbiji i jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Miloš Obrenović je bio sin Višnje Urošević i Mihajla Teodorovića, siromašnog seljaka iz Užičke nahije. Rođen je u selu Gornja Dobrinja kod Požege. Miloševi roditelji Mihajlo i Višnja su prije stupanja u brak imali već zasnovane porodice. Mihajlo je prije Višnje bio u braku sa Gordanom sa kojom je imao tri sina, a Višnja je u prvom braku bila udata za Martina Obrenovića iz sela Brusnice sa kojim je imala sinove Jakova (1767–1817) i Milana (1770–1810) i kćerku Stanu. Mihajlo i Višnja su osim Miloša imali još dva sina; Jovana (1786–1850) i Jevrema (1790–1856). U svojoj mladosti, Miloš je bio sluga porodici Aksentija Ječmenice, bogatog trgovca stokom sa Zlatibora. Godine 1805. Oženio se Ljubicom Vukomanović (1785–1843). Sa njom je imao osmoro djece:  Petra, Petriju, Savku, Milana, Mihaila, Mariju, Todora i Gabrijelu.

Srpski ustanak i autonomija[uredi | uredi izvor]

Knez Miloš Obrenović 1824. godine, ulje na platnu, rad Pavela Đurkovića.
Unutrašnjost Miloševog konaka u Topčideru. Divan-han, vrsta zastakljenog balkona u kome se knez odmarao, razgledao okolinu, pušio čibuk i ispijao kahfu. Milošev konak sagrađen je po uzoru na Pašin ili Muhafizov konak, odnosno saraj, koji se nalazio u gornjem gradu na Kalemegdanu. Pašin konak izgrađen je u balkansko-orijentalnom stilu 1743. godine kao jednospratna građevina. Stari pašin konak srušen je oko 1860. godine i na njegovom mjestu izgrađen je nov u srednjoevropskom stilu. U njemu je stolovao posljednji beogradski paša Ali Riza, a nakon njega služio je kao Glavni generalštab sve do oktobra 1915. godine kada je porušen u bombardovanju.

Kada je izbio Prvi srpski ustanak 1804. godine, Milan Obrenović je bio jedan od pokretača i vođa narodnog ustanka. Uz brata Milana, Miloš je učestvovao u brojnim bojevima i upravnim i sudskim poslovima. Miloš 1805. godine dobija od Karađorđa vojvodski čin. Tokom borbi za Užice 1807. godine, pod zidinama tvrđave u napadu na jedan šanac, vojvoda Miloš je bio teško ranjen u grudi. Iako ga je većina otpisala, nakon dvanaest sedmica se oporavio. Pred kraj godine, Milan Obrenović se tokom boravka u Bukureštu, kod glavnog zapovjednika ruske vojske, iznenada razbolio i nakon nekoliko dana umro. Nakon smrti polubrata, Miloš uzima prezime Obrenović.

U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Karađorđeva smrt na YouTubeu, Zvanični kanal RTS Kulturno-umjetnički program
  2. ^ Karađorđeva smrt na IMDB

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Aleksandar Marušić i Ana Bolović. Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope (I-V tom). Muzej rudničko-takovskog kraja.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]