Prenjska osivnica
| Prenjska oštrica Oxytropis prenja | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Porodica | Papilionaceae |
| Rod | Oxytropis |
| Vrsta | Oxytropis prenja |
Prenjska osivnica ili prenjska oštrica (lat. Oxytropis prenja (G. Beck) G. Beck in Reichenb. & Reichenb. Fil. − sinonim: O. halleri Bunge ex Koch var. prenja G. Beck) − je biljka porodice Papilionaceae: mahunarke.
Opis[uredi | uredi izvor]
Prenjska oštrica je busenasta višegodišna biljka sa potpuno skraćenom stabljikom, visine do oko (4-) 5–10 cm. Korijen joj je snažan, debeo i razgranat, duboko prodirući u podlogu. Izbojci su joj uspravni, pokriveni prileglim bijelim i crnim dlačicama, a listovi formiraju zbijenu rozetu- Neparno su perasti, sakratkom peteljkom. Čini ih (5-) 6-7 (-9) pari listića, dugih oko 8 mm, a širokih 4–5 mm. Jajoliko su lancetasti, pri dnu zaobljeni, sjedeći, a pri vrhu ušiljeni, obostrano obrasli dugim poleglim bijelim dlačicama, na obodu blago, prema unutra, uvrnutim rubom.
Cvjeta u julu. Uspravna cvast je zbijena glavica, koju formira po više cvjetova, pri čemu je peteljka cvasti duža od lista u čijem je pazuhu. Pojedinačni cvjetovi su dugi 15–20 mm, sjedeći ili na kratkoj peteljci. Časica je cjevasto -zvonasta, spolja pokrivena dugackim manje-više stršećim bijelim dlakama i kraćim poleglim crnim dlačicama. Čašični zupci su usko trouglasti, dugi oko 3 mm i 3,5-4 puta kraći od cijevi. Gola krunica je modroljubičasta. Brakteje su izduzeno lancetaste, približno jednako duge kaoe i časica, a po krivene prileglim bijelim icrnim dlakama.
Plod je izduženo jajolika i jako naduvena svijetlosmeđa mahuna, duga oko 14–18 mm koja se naglo sužava udug, prema vani savijen, kljun. Gusto je pokrivena dugim poleglim bijelim i crnim dlačicama. Otvara se duž trbušnog šava, u gornjoj trećini mahune. Sjemenke su bubrežaste.
Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Prenjska oštrika raste u najvišem pojasu hercegovackih visokih planina, građenih od krečnjačkih stijena, na nadmorskim visinama oko 1.900 do 2.220 m. Izrazita je planinska heliofita.
Eendem je Dinarida: Prenj, Čvrsnica, V. Vran).
Locus classicus je Hercegovina: Prenj (ime!) (Beck, G. 1887). [1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.