Prenjska osivnica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Prenjska oštrica
Oxytropis prenja
Status zaštite: Ugroženi
Oxytropis prenja.JPG
Sistematika
Carstvo Plantae
Porodica Papilionaceae
Rod Oxytropis
Vrsta Oxytropis prenja

Prenjska osivnica ili prenjska oštrica (lat. Oxytropis prenja (G. Beck) G. Beck in Reichenb. & Reichenb. Fil. − sinonim: O. halleri Bunge ex Koch var. prenja G. Beck) − je biljka porodice Papilionaceae: mahunarke.

Opis[uredi | uredi izvor]

Prenjska oštrica je busenasta višegodišna biljka sa potpuno skraćenom stabljikom, visine do oko (4-) 5-10 cm. Korijen joj je snažan, debeo i razgranat, duboko prodirući u podlogu. Izbojci su joj uspravni, pokriveni prileglim bijelim i crnim dlačicama, a listovi for­miraju zbijenu rozetu- Neparno su perasti, sakrat­kom peteljkom. Čini ih (5-) 6-7 (-9) pari listića, dugih oko 8 mm, a širokih 4-5 mm. Jajoliko su lancetasti, pri dnu zaobljeni, sje­deći, a pri vrhu ušiljeni, obostrano obrasli dugim poleglim bijelim dlačicama, na obodu blago, prema unutra, uvrnutim rubom.

Cvjeta u julu. Uspravna cvast je zbijena glavica, koju formira po više cvjetova, pri čemu je peteljka cvasti duža od lista u čijem je pazuhu. Pojedinačni cvjetovi su dugi 15-20 mm, sjedeći ili na kratkoj peteljci. Časica je cjevasto­ -zvonasta, spolja pokrivena dugackim manje-više strše­ćim bijelim dlakama i kraćim poleglim crnim dlačicama. Čašični zupci su usko trouglasti, dugi oko 3 mm i 3,5-4 puta kraći od cijevi. Gola krunica je modroljubičasta. Brakteje su izduzeno lan­cetaste, približno jednako duge kaoe i časica, a po­ krivene prileglim bijelim icrnim dlakama.

Plod je izduženo jajolika i jako naduvena svijetlosmeđa mahuna, duga oko 14-18 mm koja se naglo su­žava udug, prema vani savijen, kljun. Gusto je pokrivena dugim poleglim bijelim i crnim dla­čicama. Otvara se duž trbušnog šava, u gornjoj trećini mahune. Sjemenke su bubrežaste.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Prenjska oštrika raste u najvišem pojasu her­cegovackih visokih planina, građenih od krečnjačkih stijena, na nadmorskim visinama oko 1.900 do 2.220 m. Izrazita je planinska helio­fita.

Eendem je [Dinaridi|Dinarida]]: Prenj, Čvrsnica, V. Vran).

Locus classicus je Hercegovina: Prenj (ime!) (Beck, G. 1887). [1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]